Rusija se pokušava umiješati i utjecati na to hoće li se balkanske države učlaniti u NATO, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg u intervjuu za Euronews.
On je to izjavio u danu kada je Makedonija potpisala pakt koji će otvoriti put zemlji da se pridruži NATO-u.
– Rusija pokušava da se miješa u političke procese u suverenim nacijama. I mislim da je to pogrešno. NATO poštuje, mi smo poštovali odluke nezavisnih suverenih država bez obzira na to željele one ili ne da se pridruže NATO-u – naveo je on.
Kako je rekao, u Skoplju je većina u parlamentu i većina političkih stranaka pokazala je da želi ulazak u NATO. S druge strane, Stoltenberg je ukazao na to da Srbija ne želi postati dio Alijanse.
NATO mora biti u stanju reagirati
– Ali u Srbiji, naprimjer, jasno su izjavili da se ne žele pridružiti NATO-u i mi to poštujemo. Dakle, Rusija treba poštovati odluke suverenih država, čak i ako se žele pridružiti NATO-u, iako ona to ne želi – izjavio je generalni sekretar NATO-a.
Stoltenberg je, također, govorio o povlačenju Vašingtona i Moskve iz Sporazuma o srednjim nuklearnim snagama (INF), navodeći kako želi da se taj sporazum sačuva i da se u njega uključi više država.
SAD su odlučile povući se iz INF-a jer, kako tvrde, Rusija krši taj sporazum. S Amerikom se po ovom pitanju slaže i NATO, kazao je on.
– Ne želimo novu trku u naoružanju i ono što ćemo uraditi jeste pokušati nagovoriti Rusiju da se vrati poštovanju sporazuma. Bit će šestomjesečni period dok se proces povlačenja ne završi i tokom tog perioda Rusija se može vratiti. Naši odgovori će se mjeriti, oni će biti odbrambeni i mi ćemo ispitati ne samo vojne posljedice, već i kako možemo poduzeti nove inicijative za kontrolu naoružanja. Ali moramo osigurati da NATO u svijetu bez INF-a i s više ruskih raketa bude u stanju pružiti odvraćanje i odbranu – rekao je Stoltenberg.
Iz sporazuma izašle SAD, pa onda i Rusija
Prema Stoltenbergu, Rusija se uvijek žalila da zemlje poput Kine, Indije, Pakistana i Irana razvijaju projektile srednjeg dometa, dok je Rusiji to bilo zabranjeno.
– To, međutim, nije izgovor za kršenje sporazuma. Upravo suprotno. To nas treba nagnati da sporazum ojačamo uključivanjem više partnera – rekao je Stoltenberg.
On je ističe i da će NATO razmotriti koje su mu inicijative na raspolaganju da bi održao sporazum i pojačao kontrolu naoružanja te najavio kako će ponovno razgovarati s Rusijom.
Nakon što je Vašington u petak objavio da se povlači iz sporazuma o kontroli naoružanja iz 1987. godine, Moskva je učinila isto dan kasnije.
Obje zemlje jedna drugu optužuju za kršenje sporazuma, jednog od posljednjih velikih hladnoratovskih nuklearnih sporazuma koji zabranjuje razvoj kapaciteta nuklearnih projektila lansiranih sa zemlje u dosegu 500 do 5.500 kilometara.
