Riječ je o betonskoj konstrukciji koju je vrlo vjerojatno sagradila Kina, koja također polaže pravo na spomenuti greben, i to još negdje 2012. godine. No, piloti filipinskog ratnog zrakoplovstva tijekom rutinskog leta krajem veljače te za vrijeme potrage za nestalim malezijskim Boeingom u ožujku uočili su novi detalj.
Dok je betonska konstrukcija na fotografiji snimljenoj 2012. godine stajala direktno na koralju, koji se nalazi nekoliko metara ispod morske površine, na novim fotografijama građevina stoji na rubu bijele površine koja se sada izdiže iznad mora.
Ta se bjelina prostire na 30-ak hektara, a Manila je uvjerena da i iza toga stoji Peking, koji nasipavanjem pokušava stvoriti umjetni otok i tako steći prednost u arbitražnom sporu oko suvereniteta nad tim teritorijem.
Glasnogovornik filipinskog ministarstva vanjskih poslova Charles Jose prizore s fotografija nazvao je dokazom kineske ‘agresivnosti u nastojanjima da si prisvoji cijelo Južno kinesko more’. Rekao je i da Peking krši neobvezujući dogovor s deset država članica ASEAN-a da će se suzdržati od naseljavanja nenaseljenih područja kao i aktivnosti kojima bi se granični nesporazumi ‘zakomplicirali i eskalirali’.
Šef filipinske diplomacije Albert del Rosario misli da bi Kina na novom otoku mogla sagraditi aerodrom, dok je jedan neimenovani visoki dužnosnik filipinske vlade kazao da bi krajnji cilj Pekinga mogao biti gradnja vojne baze ili logističkog centra. Na liniji ovog neimenovanog dužnosnika je filipinski ministar obrane Voltaire Gazmin, koji je gotovo potpuno siguran da se gradi vojna baza.
Del Rosario dodaje da je prije mjesec dana u Peking poslao prosvjednu notu, ali da ju je Kina ignorisala.
U kineskom ministarstvu vanjskih poslova nisu htjeli govoriti o detaljima, ali su napomenuli da je koraljni greben dio Kine i da bilo kakva gradnja potpada pod ‘suvereno pravo’ te države.
Inače, Filipinci sporni greben na području arhipelaga Spratly zovu Mabini, a Kinezi Chigua. Manila ga drži dijelom svoje zapadne provincije Palawan, a osim Kine, na njega pravo polaže i Vijetnam, koji je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća na tom području ušao i u krvavu pomorsku bitku s Kinezima.