Zbog koronavirusa su od početka 2020. godine uvedena mnoga pravila i mjere opreza kako bi se što bolje suzbilo širenje ovog virusa. I dok su mnoge zemlje u karantinu, a naša svakodnevnica umnogome uzdrmana novonastalom situacijom, postavlja se pitanje – kako će svijet izgledati poslije svega?
Jasno je da su nova pravila bila neophodna, no isto tako je vrlo očigledno koliko ona štete ekonomiji, privredi i mnogim drugim aspektima, pa je stoga pitanje kada će države započeti sa popuštanjem strogih mjera. Do kada ćemo živjeti u karantinu? Da li ćemo čekati vrijeme kada ćemo svi steći imunitet na virus ili pak pronalazak cjepiva za COVID-19? Čak i kada se broj novozaraženih smanji ili svede na nulu, opet postoji šansa za pojavom drugog vala zaraze, zbog čega je važno ostati oprezan.
Biće to, kako piše Jutarnji.hr, “novo normalno” za sve nas, te ćemo se na to morati naviknuti. A i to “novo normalno” će se u nijansama razlikovati u svakoj državi, te nije poznato do kada će trajati.
Rukovanje ćemo izbjegavati te ćemo morati pronaći i nove načine da treniramo, družimo se, kupujemo, radimo… a sve to u cilju očuvanja vlastitog zdravlja, kao i zdravlja ljudi oko nas.
Naprimjer, Norveška, Danska, Češka i Austrija će zbog pada novozaraženih od sutra polako popuštati mjere opreza, a na sličan potez se odlučila i Italija, potaknuta padom novozaraženih i brojem pacijenata na intenzivnoj njezi. Nastava će u Danskoj biti nastavljena od 15. aprila, kada se otvaraju vrtići i škole, a njihov primjer slijedi Norveška koja će isto uraditi već 20. aprila.
No, ove dvije države još uvijek ne planiraju otvarati restorane, srednje škole, biblioteke i crkve. To planiraju uraditi tek početkom maja, dok će javna okupljanja zabraniti sve do augusta ove godine. Norveška premijerka Erna Solberg objasnila je kako je ovo lagano popuštanje mjera asocira na hodanje po konopcu, ali kako je svjesna da se zajednica malo-pomalo može otvarati.
Odlukom austrijskog kancelara Sebastiana Kurza od prekosutra (14.4.) otvorit će se male prodavnice, a već od 1. maja i veći tržni centri, kao i frizerski saloni. No i to će biti izmijenjeno, šoping će biti ograničen i u jednoj prodavnici će biti moguć ulaz ograničenom broju ljudi, a svi će morati nositi zaštitnu opremu.
Jutarnji.hr provjerio je kakva je situacija u Hrvatskoj, pitavši direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capka da im predoči situaciju. Capak je u početku razgovora odmah naglasio kako se Hrvatska još uvijek ne nalazi pred periodom u kojem je moguće popuštanje mjera, kao i da ne vjeruje da Austrija treba žuriti s takvim odlukama.
“U skladu s epidemiološkim uvjetima ćemo popuštati u onome što najviše smeta privredi, poput putovanja iz županije u županiju, općine u općinu, uvođenja javnog prevoza… Ali ništa od toga sada nije ‘na stolu’. Moguće da će broj novozaraženih opasti i situacija se popraviti, pa ćemo moći ‘plesati s mjerama’, ali društveno distanciranje će ostati kao pravilo sve dok ne budemo imali cjepivo ili virus ne popusti”, objašnjava Capak.
Američki institut za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) iz Washingtona, na osnovu dostupnih baza podataka objavio je svoja predviđanja: U prvom valu pandemije u Evropi će preminuti 151.680 ljudi, a u SAD-u 81.766. S druge strane, Njemački eksperti predviđaju da će cjepivo za COVID-19 biti otkriveno tek 2021. godine, a čak i onda kada ono bude dostupno – proći će određeni period prije nego se svi vakcinišu i zaštite.
Stručnjaci iz svih dijelova svijeta savjetuju da se pravilo društvenog distanciranja održi još nekoliko mjeseci, pa čak i onda kada prvi val počne splašnjavati. Objasnili su i kako će u narednom periodu sve ono što se može obavljati online ostati tako, pa će se tako naručivati hrana, odjeća, plaćati računi, održavati sastanci… No vjeruju i kako će se u narednom periodu tražiti solucija za neke stvari, naprimjer, u teatrima će odvajati sjedišta kako bi ljudi bili zaštićeni dok gledaju predstave.
Osim toga, uređaji za mjerenje tjelesne temperature bit će dostupni svuda, noćni klubovi bi mogli tražiti dokaz o imunitetu, a već se vode debate da li će dokaz o postojanju antitijela u krvi uskoro biti potreban kako bi se slobodno šetalo i odlazilo na posao. Zaključak je u svim dijelovima svijeta isti, dileme s kojima se suočavamo i koje nam tek stižu u susret su velike, a samo postepeno i ujedinjeno možemo savladati koronavirus.
