Novi lijek, koji bi ljudi ubrizgavali sami sebi, mogao bi biti novi spas za sve one koji pate od migrena.
Nervni putevi
Rezultati istraživanja pokazuju da antitijela lijeka “erenumab” mogu biti najefikasnija pomoć kod napada migrene, i to u više od polovine slučajeva.
“Erenumab” je lijek koji se sastoji od laboratorijski stvorenih antitijela koja blokiraju nervne puteve u mozgu, nazvane CGRP. Ovo je prvi lijek u dvadeset godina za koji je dokazano da može spriječiti napade migrene.
Lijek bi se davao putem malog uređaja, kao kod dijabetičara, i testiran je na pacijentima kojima četiri različita liječenja nisu ublažila migrenu.
Dobre reakcije
– Ljudi koji su učestvovali u studiji, bili su teži slučajevi koji pate od migrenoznih napada, što znači da sve prethodne terapije nisu djelovale na njih. Rezultati naše studije pokazuju da je “erenumab” smanjio prosječni broj napada migrene za više od 50 posto na mjesečnom nivou, kao i da je na njega reagirala trećina učesnika u studiji – kaže dr. Uve Rojter (Uwe Reuter) s Univerziteta u Berlinu.
Migrene su neurološki poremećaj, koji karakteriziraju jake glavobolje u različitim rangovima – od blagih i rijetkih do bola koji dovodi do sljepila. Napadi mogu trajati od četiri sata do tri dana i sprečavaju pojedinca da živi normalnim životom.
Stres i hormoni
S gledišta fiziološkog aspekta, česti tzv. trigeri su: stres, glad, premor – koji može izazvati i tenzionu glavobolju. Psihološki stres predstavlja većinu uzročnika nastanka glavobolje. Migrene su česte i kod žena pri pojavi menstruacije, upotrebi kontracepcije, u menopauzi i sl. Spomenuti hormonski utjecaji posebno se odnose na migrenske glavobolje bez aure.
Genetski faktori
Istraživanja na blizancima pokazala su da i do 50 posto šansi za nastanak migrenske glavobolje predstavljaju genetski faktori i obično ovakvo stanje podrazumijeva pojavu aure prije glavobolje. Također, posebna vrsta gena može u znatnoj mjeri povećati rizik od nastanka migrene.
Najčešći simptomi
Do 30 posto pacijenata koji boluju od migrenske glavobolje, osjeti i njenu auru. Većina pacijenata ima migrensku glavobolju bez aure. Jačina bola, njegovo trajanje i učestalost napada zavise od više faktora.
Najčešći prateći simptomi migrene su mučnina, povraćanje, prekomjerna osjetljivost na svjetlost, zvuk i mirise. Aura se ispoljava u vidu neurološkog poremećaja koji prethodi glavobolji. Aura je najčešća u poremećajima vida, rjeđe u vidu trnjenja ekstremiteta, lica, smetnji koncentracije i izgovaranja.
Bol se pogoršava fizičkom aktivnošću. Aura se ponekad može pojaviti i bez prateće migrenske glavobolje.
Neuroni bola
Kad se nastanak migrenske glavobolje pripisuje genetskim i faktorima sredine, najprije se misli na neurovaskularne poremećaje. Glavna teorija nastanka migrene predstavlja uznemirenost cerebralnog korteksa, tj. vanjskog sloja strukture nervnog tkiva mozga i neuredne kontrole neurona bola u moždanom stablu.
