Prema navodima lista Standard, posrednik koji bi pomogao u traženju rješenja za političku krizu, ne mora doći iz EU, ali se pominju imena poput Martija Ahtisarija ili Karla Bilta.
Razmišlja se i o uključenju Venecijanske komisije u rješavanje nasilne blokade parlamentarnog rada na Kosovu, navodi Standard.
Bečki dnevnik preneo je da je za pravoslavni Božić došlo do nemira, kada su Srbi pokušali da posjete crkvu u Đakovici i kada su njihov autobus napali jajima i ledom “radikalni kosovski Albanci”.
Slične situacije, podsjeća list, događaju se svake godine na Kosovu, ali je ove godine opasnost veća od rasta etničkih tenzija, jer je opšta politička situacija krhka i atmosfera uzavrela.
Standard prenosi i da je prošle subote održan masovni protest u Prištini protiv Briselskog sporazuma.
Podsjeća da već mjesecima opozicione stranke mobilišu građane protiv Sporazuma i time upućuju signal da se protive prisustvu Srba na Kosovu, i ocjenjuje da je povjerenje u kosovske institucije značajno narušeno, između ostalog i time što je Srbija nedavno blokirala pristup Kosova Unesku.
Nepovjerenje, odnosno odbijanje građana da prihvate Vriselski sporazum, posebno u djelu koji zahtjeva osnivanje Zajednice srpskih opština, kako navodi Standard, dolazi i od činjenice da je on potpisan pod okriljem EU, iza zatvorenih vrata, te se stanovnici Kosova osjećaju isključenim iz procesa i strahuju da bi sporazumi mogli dovesti do “mješanja Beograda”.
Čitav briselski dijalog protiče više loše nego dobro, ocjenjuje Standard, podsjećajući da su od 17 dogovora primjenjena samo četiri.
List, međutim, navodi da je kriza na Kosovu dublja, jer mladi stanovnici zbog siromaštva i nezaposlenosti ne vide nikakvu perspektivu i razočarani su vladom, pa ankete pokazuju da je tek 20 odsto stanovništva zadovoljno radom kosovske supštine, dok je, prema anketi UNDP-a iz 2008. pozitivnu ocijenu dalo 51,4 odsto građana.
Istovremeno, samo 13,9 odsto ima povjerenje u sudove, pa Standard navodi da sve to čini podogno tlo za propagandu, kojom opozicione stranke žele da ruše vladu, naravno, iz samo jednog razloga, da dođu na vlast.
Eksperti za Kosovo, kao što je Johana Dajmel iz njemačkog Društva za jugoistočnu Evropu, konstatujući da zapad ignoriše Samoopredjelenje, smatraju da ta stranka treba da bude shvaćena ozbiljno i traže da partije u zemljama EU uspostave kontakt s njom.
Ovo, kako primjećuje Standard, što među levičarskim populistima ima razumnih snaga, poput gradonačelnika Prištine Shpenda Ahmetija, dok je istovremeno Samoopredjeljenje “jedina altrenativa vladajućim partijama koje se smatraju korumpiranim”.
Kada Samoopredjeljenje bude okončalo blokadu i nasilje to bi moglo biti dio rješenja, ocjenjuje bečki dnevnik smatrajući da bi to moglo naići na pozitivnu reakciju EU, koja je “nedavno odbila viznu liberalizaciju uz obrazloženje da je prošle godine puno azilanata sa Kosova zabilježeno u zemljama EU, iako nemaju šanse da dobiju azil”.
