Jedna od glavnih zamjerki stranih turista kad jednom dođu u posjetu Sarajevu odnosi se na gradski prijevoz. Turisti se žale na nedostatak prijevoza sa aerodroma u grad, loše poznavanje stranih jezika sarajevskih taksista, nepostojanje detaljnih mapa u gradu kako bi se turisti u svakom trenutku mogli orijentirati.
“Kada strani turisti shvate da ne postoji gradski prijevoz od aerodroma do centra grada, budu neugodno iznenađeni, jer iz iskustva očekuju da to postoji u glavnom gradu jedne države”, kaže nam turistički vodič s višegodišnjim iskustvom.
Primjedbe na taksiste i nedostatak planova grada
On dodaje kako su najčešće pritužbe na taksi vozače koji odbijaju uključiti taksimetre, ili namjerno mušteriju koja ne poznaje grad voze dužim relacijama.
“Danas većina turista koristi određene aplikacije pomoću kojih mogu uvidjeti da ih je taksista prevario i da nije koristio najbliži put do destinacije”, pojašnjava nam turistički vodič. Turisti se žale i na ponašanje revizora u tramvajima i neznanje jezika, netačne redove vožnje, nepregledne informacije o načinu korištenja javnog saobraćaja, posebno tramvaja.
Postoji još niz sitnica koje je vrlo lako popraviti, a koje bi mnogo olakšale posjetu turista Sarajevu.
“Nedostatak planova grada sa podacima o kulturnim manifestacijama, nedostatak spiska vodiča sa pojašnjenima koje jezike govore, nedostatak dostupnih i preglednih spiskova adresa ambasada, informacija o noćnom životu i radnom vremenu objekata koji rade kasno. Turisti se žale i na nedostatak općih planova grada, ali i na loše turističke brošure i drugi promo materijal. Smeta im što se na postojećim brošurama preporučuje samo jedna agencija ili jedan vodič, samo dva objekta za smještaj ili jedna taksi kompanija. Jednom riječju, žale se na nedostatak informacija o gradu i organizaciji grada”, pojašnjava za Klix.ba turistički vodič i predsjednik Udruženja turističkih vodiča KS Zijad Jusufović.
Skuplje naplaćivanje usluga za strance u odnosu na domaće goste
Turisti se žale i na neizdavanje istih računa u svim objektima koji se mogu pravdati ako je neko na službenom putu, ili ima mogućnost povrata sredstava. Turisti kažu da su računi konfuzni, loše napisani, sa nejasnim pečatom i najčešće nisu fiskalni kakvi se dobiju u boljim objektima. Turisti su time zbunjeni pa misle da imamo više monetarnih i poreskih sistema.
Turisti su uočili da u nekim objektima imaju posebne cijene za njih i za domaće goste. Pojedini ugostitelji, prema tvrdnjama turista, njima istaknute cijene naplaćuju u eurima, dok domaćim gostima istaknute cijene naplaćuju u konvertibilnim markama.
Vrlo važan aspekt koji turisti uvijek spominju jeste i broj prosjaka. Turistički vodiči napominju da nije toliko sporan broj prosjaka koliko njihova agresivnost, jer pojedini bukvalno zaustavljaju rukama turiste i od njih traže novac. Također, jedan od problema je i veliki broj pasa lutalica, što može biti posebno opasno onim turistima koji uživaju u noćnim šetnjama.
Primjedbe i na policiju
“Jedan od problema na koji su mi se turisti često žalili jeste nesnalaženje policije u slučaju krađe dokumenata. Posebno im smeta dugo čekanje ovjere određenih izjava o nestanku dokumenata, a ovo se veže i za objekte za smještaj u kojima se na recepciji ostavljaju originali pasoša. U slučaju nestanka, krađe ili gubljenja pasoša stranca posmatraju kao lopova i on ima osjećaj kao da je kriv što nema pasoša”, kaže Jusufović.
Mlađi turisti se žale i na relativno slabu ponudu noćnih događaja, posebno iza ponoći.
Jusufović smatra kako su nelegalni vodiči krivi i za jedan drugi problem koji je vezan za činjenicu da je većina tura razgledanja grada posvećena periodu od 1992. do 1995.
“Turisti se pitaju da li je Sarajevo postojalo prije toga. Nelegalni vodiči na bazi kukanja i lične patnje nastoje dobiti bolju dnevnicu”, kaže on.
Turistički vodiči s kojima smo razgovarali kažu da turisti generalno uživaju u posjeti Sarajevu i da se većina njih želi ponovo vratiti. Većina nabrojanih primjedbi mogu se vrlo lako otkloniti, a Sarajevo bi time dobilo mnogo.
