Posljednjih nekoliko decenija u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom „poremećaj raspada kolonija“, colony collapse disorder (CCD). Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste. Naučnici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog vijeka. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korišćene. Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije. Ovo automatski znači raspadanje košnice jer u nju pristiže manje hrane.
Bez pčela, nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, nema ni ljudi.
Veliki naučnik i fizičar Albert Einstein svojedobno je izjavio: „ Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.“…
Pčele u ekosistemu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose našem ekosistemu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko 10% biljaka cvijetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele.
Drevni narodi su duboko shvatali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolita kada su naši preci na zidovima pećina, između ostalih životinja, crtali i pčele. Američki indijanci su još prije 6000 godina koristili med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovno bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, poštovali su mnogi narodi. Hipokrat, otac medicine kako ga mnogi nazivaju, smatrao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe.
O bitnosti pčele govori se i u svetoj knjizi muslimana Kur’anu, pa tako jedno cijelo poglavlje nosi naziv “An-Nahl” ili “Pčela”. U jednom od ajeta(stihova) stoji: “I objavio je Gospodar tvoj pčeli: “Pravi u brdima kuće i u drveću i u onom šta usprave,
Zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz trbuha njihovih izlazi napitak različitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude. Uistinu, u tome je znak za ljude koji razmišljaju.”(68. i 69. ajet).
Savršeno funkcioniranje košnice
Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu možemo nazvati i čudom prirode i Božijeg stvaranja, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene porodice.
Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti locirati tačno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže 3000 senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a tačnost pogađanja je izvanredna. Znate li da pas tragač posjeduje tačnost pogađanja mirisa od 71%, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje točnost od 98%, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.
Pčelinji proizvodi
Iz vremena Hipokrata javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjeg otrova u medicinske svrhe. Danas taj način liječenja nazivamo apiterapija. Apiterapija koristi pčelinje proizvode kao što su polen, vosak, med i pčelinji otrov, kako bi došlo do izlječenja određene bolesti. Pokazala se uspješnom kod liječenja kašlja, predmenstrualnog sindroma, herpesa, visokog kolesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze. Ustanovljeno je da se med i ostali pčelinji proizvodi, posebno propolis uspješno bore protiv virusa i bakterija. Jedna srodna grana apiterapije naziva se apipunktura i koristi se u Kini, a i u svijetu već hiljadama godina. Pri tome se koristi pčelinji otrov, ubodom igle ili ubodom pčele.
Namirnice kojih neće biti bez pčela
Iako pčele nisu potrebne za oprašivanje baš svih biljaka jer neke imaju mogućnost samo-oprašivanja ili se oslanjaju na vjetar, mnoge od vama najdražih namirnica u rizičnoj su grupi i mogle bi nestati s kuhinjskih stolova.
Namirnice koje bi mogle nestati: jabuka, mango, kiwi, breskva, bobičasto voće, sve vrste luka, kruška, lucerna, indijski oraščić, avokado, marakuja, grah, povrće iz roda Cruciferae (cvjetača, kupus, brokula…), kakaovac i kafa, biljke iz roda Gossypium (pamuk), limun i limeta, mrkva, krastavac, dinja, lubenica, kokos, šećerna repa, repica, paprika, crvena paprika, zelena paprika, ljute papričice, papaja, patlidžan, vanilija, paradajz, grožđe, mnoge sjemenke i orašasti plodovi…
