Hidžama, medicinska metoda zasnovana na tradiciji poslanika Muhameda, s.a.v.s, bila je skoro pa nepoznanica u Bosni i Hercegovini i u Evropi prije desetak godina. Danas se o njoj mnogo govori, kako među običnim ljudima, tako i u medicinskim krugovima. Veliki je broj ljekara, univerzitetskih profesora, vrhunskih sportista i umjetnika koji redovno dolaze na hidžamu i preporučuju je drugima. Na ovaj bezbolni medicinski zahvat odlučuju se ljudi svih vjerskih opredjeljenja, a često i turisti svoj boravak u Bosni i Hercegovini iskoriste kako bi uradili hidžamu.
O blagodatima ove medicinske metode, načinu izvođenja i putu koji je prošla dok nije zaživjela u Bosni i Hercegovini razgovarali smo s doktorom Merimom Omerhodžićem, specijalistom neurohirurgije i prvim certificiranim stručnjakom za hidžamu u BiH. On se liječenjem hidžamom bavi već dvanaest godina, a dvogodišnju edukaciju prošao je u Medicinskom centru za hidžamu u Medini. Omerhodžić je organizator i Prvog evropskog simpozija o hidžami, koji je održan 2006. godine, a sa stručnjacima i doktorima iz cijelog svijeta radi na uspostavljanju standarda hidžame i naučnom dokazivanju njene efikasnosti kako bi službeno bila priznata kao medicinska metoda pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
ČISTI ORGANIZAM I ODRŽAVA GA ZDRAVIM
Doktor Omerhodžić objašnjava da hidžama spada u domen male hirurgije. Po mehanizmu djelovanja, ona spada u tzv. regulatorne medicinske metode jer djeluje na bazični regulatorni sistem u organizmu koji je odgovoran za održavanje homeostaze, odnosno zdravlja. Zato se hidžama primjenjuju preventivno radi očuvanja zdravlja kod zdravih osoba, a u slučaju poremećaja zdravlja ili nastanka bolesti hidžama pomaže da se ponovo uspostavi ravnoteža u organizmu.
Proces izvođenja hidžame sastoji se od plasiranja vakuum-čaša na određenim mjestima na tijelu i pravljenja “ogrebotina” sterilnim i jednokratnim skalpelom površnog sloja do 0,2 mm, kako bi se iz potkožnog tkiva izvukla želatinasta masa (krvi sličan sadržaj).
“Ta masa, dokazano je, u sebi sadrži 80 do 90 posto biološkog i hemijskog otpada, a samo 10 do 20 posto krvnih elemenata”, pojašnjava Omerhodžić i dodaje da je dijelove tijela na kojima se izvodi hidžama Poslanik nazvao “kahil”, a nalaze se između plećki i kičme, te na vratu.
Dok demonstrira način izvođenja hidžame, Merim Omerhodžić kaže da ga uvijek iznova fascinira ta želatinasta masa koju kao neurohirurg nije imao priliku vidjeti nigdje u ljudskom organizmu, osim na tom dijelu tijela.
Toksini koje u velikoj mjeri kroz hranu, zrak i lijekove unosimo u naš organizam, kao i današnji stresni i brzi način života, narušavaju čovjekovo zdravlje. Kao dokaz tome, Omerhodžić navodi da se ujutro budimo umorniji nego kad legnemo, učestale su meteoropatije, glavobolje, bolovi u mišićima, zglobovima itd. Tako, smatra on, dolazimo u fazu nezdravlja, a poslije godine ili dvije, to prerasta u hronično oboljenje i tada “puca gdje je najtanje u našem organizmu”. Upravo hidžama vrši detoksikaciju organizma čisteći organizam od raznih otrova koje unosimo na različite načine, pojašnjava doktor Omerhodžić.
“Mjesta između plećki i oko kičme jesu najveća periferija cirkulacije u našem organizmu. Tu se odlaže biološki i hemijski otpad. Biološki otpad ono je što proizvede organizam, a tu su i neke substanice koje aktiviraju patološke procese. Dok su god oni u organizmu, patološki procesi stalno se dešavaju. Danas se uzimaju lijekovi koji će inaktivirati te substanice. A logično je da se te substanice izvade iz organizma”, naglašava doktor Omerhodžić.
Prvi simptomi koji ukazuju na to da našem organizmu treba hidžama jeste svrbež baš u ovom dijelu leđa. Ne eliminiramo li otpad koji je tu nakupljen, tvrdi Omerhodžić, refleks češanja nas napušta, a ta masa otpada počinje da iritira nervne završetke, što kasnije stvara bol. Najčešće se tada obraćamo doktoru žaleći se kako nas je “uhvatila sandžija, uhvatilo pod plećkom, uštaklo itd.”, pojašnjava Omerhodžić. Ako i dalje ne čistimo organizam, bol se širi prema vratu i ramenima. Ustvari, sve što trebamo jeste ispoštovati prirodni refleks i očistiti se od nagomilanih toksina na tom dijelu tijela, poručuje Omerhodžić.
LIJEČI I REGULIRA SKORO SVE, BEZ NEGATIVNIH EFEKATA
Jedna od blagodati hidžame jeste to što ona aktivira bazični regulatorni sistem, a to je međućelijski prostor, sistem koji održava balans u ljudskom organizmu (homeostazu ili zdravlje).
“U tom prostoru su kapilari, završeci nerava i ćelije odbrambenog sistema kao jedinstvena kibernetička cjelina. Te tri komponente podržavaju homeostazu. Kad je sve u balansu, mi smo potpuno zdravi. S vremenom, faktori izvana i iznutra dovode do disbalansa”, ističe Omerhodžić.
Kroz svoje iskustvo liječenja hidžamom, doktor Omerhodžić utvrdio je, a to su dokazali i brojni svjetski medicinski centri koji se bave istraživanjem hidžame, da ona pomaže kod svih hroničnih oboljenja i stanja nelagode. Preporučljivo ju je raditi kod svih oboljenja, smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja i dokazano snižava holesterol. Studija na kojoj radi doktor Omerhodžić na uzorku od trideset pacijenata pokazala je da su kod njih nakon hidžame sniženi trigliceridi. Hidžama snižava krvni pritisak, šećer, masnoće, pomaže kod metaboličkih poremećaja, glavobolja…
“Mi imamo oko 150 zabilježenih slučajeva teških glavobolja, pogotovo migrena, kojima je hidžama pomogla znatno smanjivši ili potpuno uklonivši bol u periodu koji smo pratili od 3 do 9 mjeseci”, pojašnjava Omerhodžić i dodaje da je dokazano korisna kod reumatskih oboljenja, a pomaže kod bolova u leđima, alergijskih stanja, neplodnosti…
Ovaj sarajevski doktor tvrdi da hidžama ne može imati negativni efekt, čak se može raditi i u trudnoći. Hidžamu rade i muškarci i žene. Omerhodžić podsjeća da je u vrijeme poslanika Muhameda, s.a.v.s., preporuka bila da muškarci rade hidžamu redovno od polne zrelosti, dok je preporuka ženama bila da je rade nakon menopauze, jer se do tada žene čiste menstrualnim odljevom. “Nažalost, u današnje vrijeme, kad ne živimo ni slično načinu života ljudi od prije 1.400 godina, menstrualni ciklus ženama više nije dovoljan mehanizam za čišćenje od toksina i biološkog i hemijskog otpada koji se skuplja i stvaraju u organizmu”, smatra Omerhodžić. On kaže da su žene danas više izložene stresu i negativnim utjecajima nego muškarci.
USPOSTAVLJANJE NAUČNIH STANDARDA HIDŽAME
Omerhodžić se već trideset godina bavi kineskom tradicionalnom medicinom, ali kaže da se uvijek pitao gdje je naša tradicija. Prateći hadžije iz Bosne i Hercegovine u Meku i Medinu kao doktor, imao je priliku vidjeti kako se hidžama izvodi na primitivan način. U međuvremenu su se počeli otvarati medicinski centri za hidžamu, a u jednom se od njih u Medini Merim upoznao s ovom metodom liječenja. Pojašnjava da je kasnije Saudijska Arabija zabranila da se hidžama radi na primitivan način i izvan medicinskog centra.
“Ondje sam se tokom dvije godine prilično educirao i dobio priliku da polažem i dobijem certifikat i uveo sam hidžamu na ove prostore. Htio sam da to bude na odgovarajući način. Sve što je novo u medicini dočeka se s nepovjerenjem, a ono što je vezano za sunnet Poslanika pogotovo. Zato mi želimo hidžamu dići na viši nivo i dati joj naučne standarde”, pojašnjava Omerhodžić.
Sve metode i lijekovi, bilo da su tradicionalni ili tek otkriveni, moraju proći naučne studije čiji rezultati moraju pokazati njihovu blagotvornost i djelotvornost. Tako se akupunktura, kineska tradicionalna medicina, pokazala djelotvornom u 50 simptoma i oboljenja nakon što su to dokazale studije različitih medicinskih centara, pa je Svjetska zdravstvena organizacija 1979. godine prihvatila akupunkturu kao medicinsku metodu.
“Na nama je da hidžamu dovedemo na taj nivo. O hidžami se danas naširoko govori, a sve su brojnije naučne studije o efektima hidžame koje objavljuju stručni medicinski časopisi. U Turskoj su dokazali da se hidžamom eliminiraju soli teških metala iz krvi. Berlinski univerzitet završio je studiju u kojoj je pokazao efikasnost hidžame u slučaju boli u leđima. Univerzitet Ibn-Sina u Teheranu objavio je studije o snižavanju holesterola nakon hidžame. U Svjetskom reumatološkom žurnalu egipatski ljekari su objavili studiju o pozitivnom utjecaju hidžame kod reumatoloških oboljenja. Mi ćemo dati svoj doprinos u istraživanjima i na naučnom dokazivanju hidžame”, ističe Omerhodžić.
Priča da su prvi put Sirijci 2003. godine napravili naučni skup na kojem se tradicionalno znanje prenijelo ljekarima. Po uzoru na taj skup, Omerhodžić je 5. i 6. maja 2006. godine u Sarajevu organizirao Prvi evropski simpozij o hidžami. Na simpoziju su s pozicije vjerskih učenja govorili najmjerodavniji alimi. Oni su prikazali hidžamu u praksi i sunnetu Božijeg poslanika Muhameda, s.a.v.s. S druge strane, naučnici koji se bave biomedicinskim naukama prikazali su neke od mehanizama djelovanja hidžame.
“Prof. dr. Ljubo Ristovski, profesorica biofizike s Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, održao je izvanredno predavanje o biofizici hidžame. Prof. dr. Jasminka Đelilović-Vranić, profesor neurologije Medicinskog fakulteta u Sarajevu, govorila je o glavoboljama i teorijskoj osnovi djelovanja hidžame na glavobolje. Zaključci simpozija bili su platforma s koje sam počeo raditi”, kaže Omerhodžić i dodaje da nakon toga nije ulazio u diskusije s ljudima koji su imali suprotna mišljenja. Onima koji su tvrdili da hidžama nije dobra preporučuje da na sljedećem simpoziju objave svoj naučni rad o tome i dokažu svoje teze.
“To je jedini nivo na kojem treba komunicirati”, cijeni Omerhodžić.
Komentirajući ko se sve može baviti liječenjem hidžamom, kaže da se, zakonski gledano, liječenjem može baviti samo ljekar, a sve je ostalo nadriljekarstvo.
“Postoji groznica brzog postizanja rezultata. Stavljati, recimo, dvadeset vakuum-čašica i na njima raditi ogrebotine nije uopće hidžama. Po vjerskom zakonu, Poslanik nije rekao: ‘Hodite ovamo, ja sam liječnik, ja ću vas liječiti’, nego je preporučio da se ide onome ko je u to vrijeme završio medicinu. I po svjetovnom i vjerskom zakonu, obaveza je da se liječenjem bavi ljekar”, rekao je Omerhodžić ističući sumnjičavost prema certifikatima koji se izdaju za liječenje hidžamom u BiH.
Uprkos tome, tvrdi da je ljudima potrebna hidžama: “Ljudi pozitivna iskustva prenose jedni drugima i mediji žele prenijeti pravu informaciju o hidžami. Meni dolaze ljudi sa svih strana svijeta i svih profesija koji žele uraditi hidžamu. Hidžamu sada, s obzirom na prezentirane dokaze, niko ozbiljan ne negira. Samo treba stvoriti standarde kako se hidžama može raditi i standarde u edukaciji o hidžami. Jer, to je tradicija koju svijetu trebamo prikazati na odgovarajući, a ne na primitivan način.”
