Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću značajno bi promijenio neke odnose u SAD i svijetu – označio bi kraj dvostranačja u Americi, odveo bi SAD udesno, podigao cijene nafte u svijetu i doveo do preispitivanja odnosa sa nekim evropskim saveznicima, smatraju analitičari.
Ako Trump postane predsjednik SAD, doći će do protekcionizma, odnosno nametanja carinskih barijera, podizanja zida prema Meksiku, te daljeg pada efikasnosti UN, smatraju analitičari.
Trumpova retorika usmjerena je protiv islamista i nekih muslimanskih zemalja koje im pomažu, pa bi, uzimajući u obzir osjetljivost cijene nafte na geopolitička zbivanja, neke odluke mogle cijenu nafte “pogurati” daleko iznad 50 dolara po barelu.
Analitičari navode da Trump često proziva britansku premijerku Theresu May i njemačku kancelarku Angelu Merkel, pa bi se te nesuglasice mogle pojačati ako Trump uđe u Bijelu kuću.
Trumpovo obećanje da će izgraditi zid prema Meksiku kako bi odvratio ilegalne imigrante od prelaska granice možda će koristiti firmama u građevinskoj industriji, ali će doći do pada vrijednosti meksičke valute.
Janet Yellen, šef američke centralne banke (Fed) može spakovati svoje stvari ukoliko Trump postane predsjednik SAD.
Trump je eksplicitan u uvjerenju da je Fed “politički alat establišmenta”.
Fed se našao na meti svih političkih opcija, a pogotovo onih desno orijentisanih, koje tvrde da centralna banka nije ispravno pristupila tokom globalne finansijske krize.
Neki analitičari vjeruju da bi Trumpova pobjeda pogodovala referendumima o samostalnosti i raznim autonomijama po svijetu.
Predstojeći italijanski referendum o ustavnim promjenama može dovesti do pada Vlade te zemlje i odlaska premijera Mattea Renzija, te jačanja anti-EU struja.
