Osim propisanih medikamenata i mirovanja, na tempo oporavka nakon infarkta miokarda, kaže internista dr. sc. Abel Baltić, utječe i ishrana. Pri popuštanju krvotoka, naročito ako postoje i otekline, nastaju poremećaji ne samo u kardiovaskularnom sistemu već i u ostalim organima, a to za posljedicu ima poremećaj i u izmjeni hranljivih materija.
– Kada postoje otekline, zadržava se velika količina tečnosti, jer se kroz bubrege ne izlučuje dovoljno kuhinjske soli. So se tada zadržava u tijelu i vezuje za vodu, a otekline se pojavljuju na najnižim dijelovima tijela – potkoljenicama i stopalima. Osim poremećaja u izlučivanju soli, javlja se i povećana koncentracija mliječne kiseline u krvi, posebno kada je riječ o težim oblicima srčane slabosti. Zbog toga je poslije infarkta miokarda neophodna pravilna i dijetalna ishrana – rekao je dr. Baltić.
Osnovne preporuke za ishranu poslije infarkta miokarda su:
1. Smanjiti količinu natrij-hlorida (kuhinjske soli) ili ga privremeno isključiti iz ishrane do novog uvođenja prema procjeni ljekara.
2. Poslije infarkta važno je povećati unos voća, jer ono sadrži više baza nego kiselina pa omogućava bolju oksidaciju organskih kiselina i transport ugljendioksida.
3. Ishrana poslije infarkta miokarda mora biti raznovrsna kako bi se organizam opskrbio svim važnim hranljivim sastojcima. Osim toga, hrana za pacijente koji se oporavljaju od infarkta mora biti svježe pripremljena, kuhana, barena ili spremljena na žaru – roštilju. Za osobe koje se oporavljaju od infarkta dobro je jelima dodavati začine poput peršuna, limuna, cimeta i bijelog luka, ali ne u velikim količinama.
– Ishrana treba biti bazirana na tri obroka s umjerenom količinom hrane, uz izbjegavanje tjestenine. Hranu treba dobro sažvakati i lagano gutati. Prije spavanja najbolje je dva sata ništa ne jesti. Tečnost uzimati prije obroka ili sat-dva poslije njega – kaže dr. Baltić.
