Vlada Republike Srbije je na sjednici održanoj 8. augusta usvojila dvije strategije iz oblasti odbrane zbog, kako navode, činjenice da Srbija mora da prati promjene u okruženju i da prilagođava svoju sigurnosnu politiku kako bi na najbolji način zaštitila svoje nacionalne interese.
Usvojena Strategija nacionalne sigurnosti je ocijenjena kao najviši i najznačajniji strategijski dokument, a na njoj se temelji i Strategija odbrane, koju je Vlada Republike Srbije također usvojila u predloženom tekstu.
Osnovna polazišta Strategije nacionalne sigurnosti su, navodi se, očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, vojna neutralnost, briga o srpskom narodu van granica Republike Srbije, evropske integracije i efikasna pravna država.
U njoj se ističe da značajan utjecaj na sigurnosnu situaciju u regionu imaju naslijeđeni problemi iz prošlosti, historijske protivrječnosti, kao i posljedice sukobljavanja naroda i država na prostoru jugoistočne Evrope, a naročito na prostoru Balkana.
“Odnose država u regionu, također, opterećuje regulisanje položaja manjina, rješavanje pitanja nestalih lica i nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina, kao i pitanja povratka izbjeglih, prognanih i interno raseljenih lica i vraćanja njihove imovine. Rizici od izbijanja ratova i drugih oružanih sukoba na prostoru jugoistočne Evrope, iako su smanjeni, nisu eliminisani”, navodi se u Strategiji.
U ovom dokumentu se kao realna prijetnja sigurnosti regiona izdvajaju “separatističke težnje”, ali isključivo Kosova, a ne, primjera radi, bh. entiteta RS.
“Priznavanje nezavisnosti tog bivšeg dijela teritorije Republike Srbije od strane pojedinih država u neposrednom okruženju, kao i određenog broja država u svijetu, nepovoljno se odražava na jačanje mjera povjerenja i saradnje i usporava proces stabilizacije na ovim prostorima”, navodi se u Strategiji.
Pokušaji revizije Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonski sporazum), dodaje se, ostvaruju negativan utjecaj na stabilnost i sigurnost u regionu.
“Republika Srbija, kao jedna od potpisnica, garant je Dejtonskog sporazuma i zalaže se za poštovanje i ispunjavanje obaveza iz tog dokumenta u interesu sva tri konstitutivna naroda BiH”, piše u dokumentu.
Navodi se također da u “pojedinim državama regiona” postoji težnja, kao i pokušaji, da se ostvari što veći stepen nacionalnog ujedinjenja etničkog prostora i realiziraju velikodržavni projekti, koji bi uključivali reviziju i promjenu međunarodnopravno utvrđenih državnih granica i ovlaštenja, što može, smatraju, da predstavlja opasnost za mir i sigurnost na regionalnom nivou, ali i van njega.
Na sigurnost Republike Srbije, tvrde, utječe i “nedovršen proces razgraničenja država bivše SFRJ”
“Očuvanje srpskog naroda, nacionalnih manjina i njihovog kulturnog, vjerskog i historijskog identiteta uvjet je opstanka Republike Srbije, dijaspore i Srba u inostranstvu, te Republike Srpske kao entiteta u sastavu BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, jedan je od nacionalnih interesa navedenih u Strategiji.
