Vlada Srbije otvoreno je pozvala na stvaranje druge Bosne i Hercegovine uz njenu granicu. U srbijanskoj novoiskovanoj “nacionalnoj platformi” tvrdi se da sjeverni dio Kosova treba postati autonomni entitet duž iste linije sa bh. Republikom Srpskom. Ako se takav plan ikada ostvari, kosovska verzija Bosne imala bi još manje političkog jedinstva, teritorijalnog integriteta ili međunarodnog statusa, što bi je učinilo podložnijom manipulacijama Beograda.
Novi entitet
Srbi gotovo u potpunosti čine populaciju četiri općine na sjeveru Kosova. Oni ne priznaju vlasti u Prištini i ostali su pod kontrolom institucija koje finansira Beograd. To uključuje gradska vijeća, zdravstvene vlasti, pošte i škole.
Srbijanska vlada zahtijeva visok nivo teritorijalne i političke autonomije za četiri općine, Mitrovice, Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana, kao i za srpske enklave Štrpci i Gračanica u centralnom i južnom dijelu Kosova. Također, tvrdi da se manjim srpskim selima treba dodijeliti poseban status s autonomijom, što bi garantirale međunarodne institucije.
Prema tom dokumentu, srpski entitet morao bi imati isključivu nadležnost u područjima kao što su pravosuđe, unutrašnji poslovi, ekonomska i fiskalna politika, obrazovanje, zdravstvo, kultura, mediji, urbanizam, poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, energetika, telekomunikacije i trgovina.
Da bi entitet privukla bliže Srbiji, “platforma” zahtijeva da “autonomna zajednica srpskih općina” ima zagarantiranu direktnu saradnju s Beogradom, uključujući finansiranje iz budžeta Srbije. Entitet bi, također, odlučivao o vlastitim nacionalnim simbolima, dok bi Srpska pravoslavna crkva tražila međunarodne garancije u pogledu njene imovine i aktivnosti na Kosovu.
Cijeli prijedlog je neprihvatljiv za vlasti u Prištini. Premijer Hašim Tači ga je osudio kao još jedan propali projekt koji nije predmet rasprave. Reakcija EU na beogradsku ofanzivu bila je isključena. Još od proglašenja nezavisnosti Kosova u februaru 2008. Brisel je bolno spor u suočavanju s polupodijeljenim područjima. Ona nisu sadržana u razgovorima između Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU, a zvaničnici rade na pretpostavci da neukrotivi problemi mogu beskonačno biti odgađani. Beograd je sada postavio izazov takvoj pretpostavci, stavljajući na sto EU pitanje sjevernog Kosova.
Najava platforme došla je ubrzo nakon što su kosovski i srbijanski lideri u Briselu sklopili dogovor o graničnim kontrolama. Po aranžmanu “integriranog upravljanja granicom” svaka strana imenuje oficira za vezu za praćenje operacija. Međutim, Priština se sada može izvući iz pregovora ako premijer Srbije Ivica Dačić bude insistirao na “nacionalnoj platformi”.
Tri rješenja
Srž problema je u tome što srbijanske vlasti odbijaju prihvatiti da je status Kosova riješen, a da je tu zemlju priznalo 98 od 193 članice UN-a, uključujući SAD i 22 od 27 članica EU. Beogradska “platforma” otvoreno navodi da Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, a namjera joj je da iskoristi dijalog sa EU da bi izvršila pritisak na Prištinu.
Umjesto da čeka inicijative iz Beograda koje bi mogle zbuniti neke međunarodne aktere, Tačijeva Vlada treba usvojiti odvažniji stav, a na raspolaganju joj je nekoliko opcija. Prvo, može ponoviti svoju opredijeljenost međunarodno garantiranoj zaštiti manjinskih prava i čvrsto se usprotiviti bilo kakvim administrativnim podjelama.
Drugo, Priština može ponuditi da diskutira o daljnjem razvoju kolektivnih prava za srpsku manjinu kad Beograd prizna nezavisnost i državnost Kosova. I treće, može se povući iz svih razgovora dok EU ne donese strožiji stav o cjelovitosti države. Umjesto defanzivnog igranja, Vlada samo preuzimanjem ofanzive može razoružati napad na njen suverenitet.
Izvor: Dnevni Avaz