Tokom našeg predsjedavanja Evropskom unijom ćemo raditi na konkretizaciji evropskog puta šest zemalja regije, kaže u ekskluzivnom intervjuu Al Jazeeri austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl.
Ekspertica za bliskoistočna pitanja, koja perfektno vlada arapskim i hebrejskim jezikom, je na toj poziciji naslijedila sadašnjeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. Iako zvanično nije članica nijedne stranke, na mjesto šefice diplomatije ju je postavila ekstremno desničarska Slobodarska partija (FPO), koalicioni partner Kurzove Austrijske narodne stranke (OVP).
Kneissl je dobar dio svog života provela na Bliskom istoku. Kada je bila dijete, živjela je u glavnom gradu Jordana, Ammanu, gdje joj je otac kao pilot služio kralju Husseinu prvom, a kasnije je studirala arabistiku i hebrejski jezik u Jerusalemu, Beirutu, Ammanu i Washingtonu.
Sa šeficom austrijske diplomatije smo razgovarali povodom njene nedavne posjete zemljama regije i predstojećeg Samita zemalja Zapadnog Balkana u Londonu.
- Koji su utisci vaše nedavne posjete Balkanu (Kosovo, Makedonija, Srbija), pogotovo nakon privođenja direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića i oštre retorike koja je uslijedila?
– Ti najnoviji događaji su sigurno bili korak unazad u odnosima Kosova i Srbije. Važno je da se zajednički dijalog nastavi. Cilj moje posjete je bio da sama sebi napravim sliku situacije u te tri zemlje, da potvrdim podršku Austrije regiji i podržim razvoj bilateralnih veza. To je uspjelo. Radujem se uskoj saradnji sa mojim kolegama u budućnosti.
- London će 9. i 10. jula biti domaćin Samita zemalja Zapadnog Balkana. Na tom samitu će biti ocijenjen reformski progres zemalja Zapadnog Balkana od zadnjeg samita, a fokus će biti na ekonomiji. Šta očekujete od samita i kako ocjenjujete napredak zemalja Zapadnog Balkana od samita u Trstu?
– Prvo jedna opća opaska: Ja ne koristim rado izraz “Zapadni Balkan”, jer je to umjetni izraz. Radije govorim o Jugoistočnoj Evropi. Na taj način se bolje istakne da je regija dio Evrope.
Sada da pređem na vaše pitanje: Samit u Londonu će nam dati mogućnost da provjerimo u kojoj mjeri su odluke donijete u prošlosti implementirane i gdje postoji potreba za poboljšanje. Bavit ćemo se i jednom novom temom koja nas se tiče sviju – saradnja na sigurnosnom polju.
Također bih istakla jednu oblast: Kao što možda već znate, Austriju prije svega interesuje rješavanje bilateralnih sporova. Ovdje je Strategija Evropske komisije jasno dala do znanja da će ova pitanja morati biti riješena prije eventualnog pristupa Evropskoj uniji. Upravo u ovim teškim oblastima smo u zadnjih nekoliko mjeseci vidjeli pozitivne pomake – Sporazum o prijateljstvu između Makedonije i Bugarske je odlična stvar. Nadamo se da će slične pozitivne dinamike biti u narednih nekoliko mjeseci.
- Berlinski proces je pokrenut 2014. samitom u tom njemačkom gradu, a njegov cilj je ubrzavanje evropskog puta zemalja Zapadnog Balkana. Po vama, koja su dostignuća i budući izazovi Berlinskog procesa?
– Berlinski proces se pokazao kao vrijedan dodatak procesu proširenja. U okviru tog procesa su se pokrenule važne inicijative koje su dobre za regiju. Ovdje bi primjerice navela osnivanje Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) koji će u budućnosti pomoći povezivanju mladih u regiji.
U Trstu je također potpisan sporazum o Transportnoj zajednici, potaknuto osnivanje Biroa za saradnju privrednih komora, a i donesen je Akcioni plan za osnivanje regionalne privredne zone.
Vidite da je proces proizveo praktične projekte koji su orijentirani prema budućnosti. Pozdravljam to da će proces i nakon 2018. biti nastavljen. Ima još puno posla, kako bi glavne tačke tog procesa napredovale.
- Nedavno je objavljena Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan. Mnogi će reći da, obzirom na historiju, nije pametno stavljati jednu zemlju Zapadnog Balkana ispred druge, a to ova Strategija upravo radi. Srbija i Crna Gora su po njoj predvodnice, kada su u pitanju evropske integracije zemalja regije. Kako vi gledate na tu Strategiju?
– Ja pozdravljam Strategiju koja, s jedne strane, jasno pokazuje koji reformski koraci moraju biti napravljeni kako bi se jednog dana postala članica Evropske unije. S druge strana, ona potcrtava interes EU-a da zemljama regije pomogne u ovim naporima. Kao jako pozitivnu vidim predloženu inicijativu šest svjetionika. Sada je prije svega na zemljama regije da provedu potrebne reforme za prijem u EU i da prihvate ponuđenu pomoć. I o tome će sve ovisiti, koliko brzo svaka zemlja može formirati svoje približavanje Evropskoj uniji.
- Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjavio je kako će se među prioritetima ovogodišnjeg austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom naći i ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU, posebno naglašavajući Srbiju i Crnu Goru. Šta Austrija konkretno planira uraditi po tom pitanju?
– Austrija ostaje uvjereni pristalica perspektive članstva u EU svih šest zemalja regije. Tokom našeg predsjedavanja ćemo raditi na konkretizaciji ovog puta. Sada postoji nova dinamika i jači angažman od strane EU-a, što nam otvara nove vremenske prozore. Nadamo se da ćemo zamah koji je postignut u prvoj polovini godine kroz važne termine –Strategija proširenja, Samit u Sofiji, izvještaj o stanju zemljama regije – prenijeti u naše predsjedavanje.
- Nedavno ste bili u posjeti BiH. Tu zemlju ste izabrali kao prvu koju ćete posjetiti na Zapadnom Balkanu. Prije vaše posjete bilo je mnogo polemike o austrijskoj podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Da li je nakon posjete ta priča završena?
– Mogu samo reći da mi se tokom moje posjete niko nije obratio povodom te teme.
- Mnogi političari su najavili kako bi se ove godine spor između Srbije i Kosova mogao završiti, ali niko još ne sluti kako. Da li Austrija vidi razgovore i mogućnost dogovora o razmjeni teritorija ili podjeli Kosova (sjever da bude dio Srbije) kao opasnost za stabilnost u regiji?
– Sada je važno da obje strane dodatno ne vrte eksalacijske šarafe, nego da se vrate konstruktivnom dijalogu i dijalogu koji je orijentisan na rezultate, a u kojem je posrednik Evropska unija. Nadam se da su političari upravu kada je u pitanju optimizam o okončanju spora ove godine.
- Da li Srbija mora priznati Kosovo kako bi postala članica EU-a, neki evropski političari tvrde da ne treba?
– Evropska unija je uvijek ukazivala na to da je proces normalizacije između Beograda i Prištine odlučujući za evropski put Srbije i Kosova i da na kraju tog procesa mora stajati pravno obavezujući sporazum.
- Pogotovo u zadnje vrijeme se ruski utjecaj na Balkanu spominje u negativnom i destabilizirajućem kontekstu. Da li Austrija vidi Rusiju kao partnera na Zapadnom Balkanu ili kao prijetnju interesima Evropske unije?
– Respektujemo historijsku, religijsku i kulturnu povezanost Rusije sa Jugoistočnom Evropom. Svima nama je stabilnost i razvoj regije važan. Kao najbolji recept za to vidimo eurointegracije – pretpostavljamo da i Rusija to tako vidi.
