To znači da dio lokacije Kula kod Rožaja i Rugovskoj klisuri ispod Čakora u plavskoj opštini, ostaje Crnoj Gori. Dio kosovske javnosti insistirao je ranije da taj dio, gdje su uglavnom katuni, treba da pripadne Kosovu.
Komisija za određivanje graničnih prelaza Crne Gore i Državna komisija za obilježavanje i održavanje državne granice Kosova parafirale su, prema informacijama “Vijesti”, sporazum o granici u Albaniji, ali se on još drži u tajnosti. Konačnu odluku treba da donese Vlada. Zato su se zvaničnici dviju država dogovorili da se sporazum drži u tajnosti sve dok ne bude i zvanično uvršten u dnevni red izvršne vlasti.
Pouzdan izvor tvrdi da je sporazum potpisan i da “Crna Gora nije odustala ni od pedlja teritorije”. Prvi katastar na Kosovu rađen je 1932. i prema njemu je 6.000 hektara na kojima je insistirao dio kosovske javnosti, bilo upisano kao imovina Crne Gore. To je ranije izjavio član crnogorske Komisije Dragan Kovačević, direktor Uprave za nekretnine. Sagovornik “Vijesti” rekao je da su prilikom pregovora korišćeni ti podaci.
Kosovska vlada, kako je nezvanično rečeno “Vijestima”, takođe nije objavila postizanje dogovora. Skupština Kosova usvojila je 29. juna, nakon što je postignut dogovor sa Crnom Gorom, rezoluciju kojom se traži da granica bude ona koja je određena Ustavom iz 1974. Podgorica i Priština pregovaraju o razgraničenju od 2009, a predsjednik crnogorske Komisije Milan Paunović u oktobru 2014. je rekao da je usaglašen i verifikovan sporazum vlada Crne Gore i Kosova i Savjeta ministara Albanije o tački susreta granica triju država koja je obilježena tromeđnom graničnom oznakom.
