Grčka i Makedonija nikada nisu bile bliže konačnom rješenju spora o imenu te zapadnobalkanske zemlje, pitanja koje desetljećima opterećuje odnose dvije zemlje, a onemogućava Makedoniji da postane članica NATO-a te otvori pregovore o članstvu s Evropskom unijom.
Na stolu međunarodnog posrednika između Skoplja i Atine u vezi spora s imenom Matthewa Nimetza, kako su prenijeli grčki mediji, naći će se tri imena – “Sjeverna Makedonija”, “Gornja Makedonija” i “Republika Nova Makedonija”. Nezvanično je dogovoreno da novo ime te zemlje bude “Republika Nova Makedonija”, prijedlog koji je bio na stolu još od 1991. godine.
Za Makedoniju je, po riječima direktora Centra za evropske studije Univerziteta u Gracu Florian Bieber, puno toga u igri, a Grčkoj je spor oko imena manje bitno pitanje, iako sadašnja Vlada u Atini želi iza sebe ostaviti pozitivnu vanjskopolitičku ostavštinu.
“Sadašnja makedonska Vlada se, kako se čini, nada rješenju i ovo pitanje ozbiljnije shvata nego prethodna. Puno toga je u igri – članstvo u NATO-u i napredak u smislu eurointegracija. Za grčku Vladu je ovo manje hitno pitanje, ali ona također želi iza sebe ostaviti pozitivnu vanjskopolitičku ostavštinu, nakon neuspješnih razgovora o pitanju Kipra, koji su propali, između ostalog, zbog pozicije Grčke. Ovo je prilika za Grčku da popravi svoju poziciju u EU. Prijateljski sporazum s Bugarskom povećava pritisak na Grčku, kako ona ne bi bila izolirana”, ističe Bieber.
Veliko nepovjerenje
Optimalno rješenje je, po njemu, ono koje u Makedoniji i Grčkoj neće samo prihvatiti trenutne vlade, nego i opozicija, barem njen dio, te narodi tih zemalja.
“Važno je da rješenje dobije potrebnu podršku, tako da ga se ne može lako sabotirati. Bit će važno i da se uspostavi odnos između te dvije zemlje i pokrene proces koji se neće samo svesti na promjenu imena. Nepovjerenje je veliko i imalo bi smisla uspostaviti zajedničke historijske komisije. Također, trebao bi se smanjiti obostrani intenzitet provokacija – primjerice, Makedonija bi trebala promijeniti imena aerodroma i autocesta, a Grčka ne bi trebala osporavati postojanje makedonske nacije”, smatra Bieber.
Dodaje da se bez rješenja Makedonija ne može nadati da postane članica NATO-a, ili da otvori pregovore o članstvu s EU-om.
“Za Vladu Makedonije bi bio veliki uspjeh kada bi se oba procesa pokrenula, to bi, također, doprinijelo stabilnosti regije. Ako to ne bi uspjelo, za Vladu bi bilo teško da se održi i dinamika reformi, a proces proširenja EU-a u regiji bi zbog toga cjelokupno patio”, navodi on.
Istraživač u Institutu za demokratiju Societas Civilis i član savjetodavne grupe za Balkan u Evropi Zoran Necev kaže kako su se bilateralni odnosi između Makedonije i Grčke evidentno popravili u zadnjih nekoliko mjeseci.
“Brojni formalni i neformalni sastanci između visokih zvaničnika i ministara dvije zemlje i saopćenje koje je izdato nakon tih sastanaka, a koje se odnosi na stvaranje međusobnog povjerenja i uspostavljanje bliskih i prijateljskih veza, doveli su do toga da se stvori okruženje potrebno za rješavanje ovog dugotrajnog spora i da se odblokira put Makedonije ka EU. Za očekivati je da će se neke konkretne akcije desiti u periodu do juna ove godine”, smatra Necev.
S druge strane, mišljenja je on, još je prerano tvrditi da će spor biti riješen ove godine.
“Zato je od velike važnosti za obje strane da održe ovaj pozitivni momenat i da ostanu pragmatične i strpljive. Dio slagalice koji nedostaje bi mogao biti pristanak Grčke da se otvore pregovori o članstvu Makedonije u EU. Ovo bi moglo pozitivno utjecati na pregovore. Optimalno rješenje bi bilo da se dođe do dogovora koji je prihvatljiv za obje strane i koji bi predstavljao ‘win-win’ situaciju za sve strane u sporu. Iznalaženje balansiranog rješenja bi omogućilo stranama da pripreme javnost u svojim zemljama za prihvatanje nove realnosti i potencijalnih prednosti rješenja. Zbog toga obje strane moraju odustati od nekih svojih zahtjeva”, kaže Necev.
Teren se priprema
Dodaje da bi rješavanje spora trebalo odmah pokrenuti pregovore Makedonije s EU-om i eventualno ubrzati taj proces pod pokroviteljstvom Grčke, kako bi Skoplje dostiglo Crnu Goru i Srbiju.
“Što se tiče bilateralnih veza Makedonije i Grčke, rješenje bi doprinijelo njihovom poboljšanju u svakom aspektu”.
Novinar iz Makedonije Risto Popovski smatra, kao i Necev, da je teško precizno reći da li spor može biti riješen ove godine.
“Teren se priprema, Atina i Skoplje su najbliže u stavovima do sada, ali je neizvesno kako će pregovori završiti. Optimalnog rešenja nema, treba napraviti kompromis, što podrazumeva da će Makedonija morati da promeni ime. Eventualno rešenje spora oko imena otvara Makedoniji put za članstvo u NATO-u i početak pregovora za članstvo u EU”, ističe Popovski.
Spor oko imena Republika Makedonija, koje Grčka ne priznaje, traje više od 20 godina.
Atina tvrdi da upotreba naziva “Makedonija” podrazumijeva polaganje prava na teritoriju sjeverne regije Grčke koja se isto tako zove i blokira napore Skoplja da se pridruži NATO-u i EU, a taj spor traje gotovo 26 godina bez jasnog napretka.
