The Vašington Post i The Guardian su dobili uvid u tajni dokument, ili bolje rečeno, prezentaciju od ukupno četrdesetak slajdova – a koji prikazuje kako američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i Savezni istražni ured (FBI) imaju uvid u istorija pretraživanja, e-mailove, datoteke i sve vezano za kakvog korisnika – po želji.
The Vašington Post tvrdi da je kopije PowerPoint prezentacije o PRISM-u i druge materijale dobio od obavještajca koji je želio otkriti ono što smatra grubim narušavanjem privatnosti.
Za postojanje pet godina starog programa niko nije znao. Možda i posve očekivano, niti jedna od spomenutih kompanija koje učestvuju u tome nisu priznale umiješanost, a vladini zvaničnici su odbili komentarisati objavljene tekstove. Ako je za vjerovati dostupnim informacijama, kada bi se neka meta našla pod istragom unutar PRISM programa, njen kompletan inbox, outbox i sve što je radila na internetu kao i svi ljudi povezani s njome bi bili postali otvorenom knjigom. Posljedice su, naravno, dalekosežnije, upravo zahvaljujući činjenici da kompanije spremaju sulude količine podataka o svojim korisnicima – a sve kako bi poboljšale usluge, prikazale vezane oglase, itd.
Zakon koji omogućava prikupljanje podataka putem toga programa ne dopušta da cilj bude američki državljanin ili osoba koja se nalazi u SAD-u, rekao je neimenovani zvaničnik.
“Taj je program nedavno odobrio Kongres nakon opsežne rasprave. Informacije prikupljene programom su među najvažnijim i najvrijednijim obavještajnim informacije koje prikupljamo i koriste se za zaštitu našega naroda od različitih prijetnji”, istaknuo je.
Majkrosoft, Yahoo, Gugl, Facebook, PalTalk, AOL, Skype, YouTube i Apple se nalaze na slajdovima (redom ulaženja u projekat) – a izvori spominju kako je i Dropbox u priči. Izvor je za The Vašington Post navodno rekao kako je upravo Apple pružao najviše otpora ulasku u program. Ukratko, pokrivene su praktično sve vodeće figure vezane za online komunikaciju, email, video i pretraživanje. Uključen je i, barem na prvi pogled, nebitan PalTalk, ali Post objašnjava kako je riječ o servisu koji je bio domaćin ogromnoj količini podataka za vrijeme Arapskog proljeća i građanskog rata u Siriji. PRISM navodno cilja one koji nisu državljani SAD-a, iako je prikupljan upravo sadržaj vezan za državljane.
Ono što je svakako čudno u cijeloj priči jest to da PRISM projekat košta svega 20 miliona američkih dolara godišnje, što je pravi sitniš u proračunu. Snižavanje cijene računarske snage je očito dobro došlo i za vlade – a ne samo opšte potrošače. Ipak, iznos je i dalje sumnjivo nizak, nezavisno o tome što neki izvještavaju kako u njega nisu uključeni troškovi spremišnog prostora. Vrijedi reći i to kako je takav pristup Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji omogućen još za doba Džordža Buša, a Obama ga je obnovio u decembru 2012. Neke od navodno umiješanih kompanija su se po širenju ovih informacija oglasile, a izjave slijede u nastavku:
Majkrosoft:
(…) Pružamo uvid u podatke isključivo kada smo zakonski obvezani. Ako vlada kojim slučajem ima volonterski nacionalni sigurnosni program kako bi prikupljala podatke naših korisnika, mi ne učestvujemo u njemu.
Gugl:
Kompanija istinski brine o sigurnosti svih korisničkih podataka. Vladi dajemo uvid u te podatke u skladu sa zakonom (…) ali Gugl ne pruža mogućnost vladi da ima neograničen pristup korisničkim podacima.
Facebook:
Niti jednoj vladinoj agenciji ne omogućavamo pristup Facebook serverima. (…) Informacije pružamo samo u skladu sa zakonom.
Apple je za CNBC potvrdio kako nikad nisu čuli za postojanje PRISM projekta. Sve u svemu, ostaje za vidjeti što će se tačno događati i je li u pitanju vješto izvedeni lažnjak na kojeg su nasjeli neki od vodećih medija kako se neki još uvijek nadaju. Šanse za tim i dalje postoje, iako su prilično niske, ako je za suditi po dostupnom materijalu. S druge strane, šta je od informacija podijeljeno i s kojim tačno subjektima možda nikada neće biti otkriveno, no, ima li uopšte istinski šokiranih?