Sanjanje samo po sebi podrazumijeva i ljudsku potrebu za njegovim tumačenjem. Danas ta potreba ide dotle da se organiziraju kursevi za analizu snova. Različite civilizacije su različito poimale i snove i njihovo tumačenje, no ovdje ćemo se kratko zadržati, na savremenim individualnim teorijama. Jedna od njih je čuvenog psihoanalitičara Sigmunda Frojda, koja je uskoznačna, jer san svodi isključivo na simbole i to one koj dolaze iz čovjekove seksualne podsvijesti. On razlikuje sadržaj sna, koji za njega nema primarnu vrijednost, i skrivenu želju koja se u snu izražava kroz simbole.
Istiniti snovi sanjaju se u zoru
Snovi mogu biti i istiniti, što znači da nemaju nikakve simbolike, već upotpunosti predstavljaju nešto što se već desilo a spavač za to ne zna, ili će se tek desiti. Znače baš to što se sanjalo i ništa više. Oni se sanjaju u ranu zoru i za vrijeme popodnevnog odmora. Najistinitiji snovi se sanjaju u vrijeme behara i dozrijevanja plodova, a najrjeđe se sanjaju zimi, no tada su snovi, ako se sanjaju popodne – istinitiji i jači od noćnih snova..
Istinite snove sanjaju iskrene osobe. Kod takvog čovjeka – pa čak ako mu se desi da iz prijeke potrebe ponekad i slaže, ali laž prezire i kod sebe i kod drugoga – svi snovi mu mogu biti istiniti. O tome govori primjer jedne kolegice, iz druge redakcije, autorice ovog teksta. Ona mi je, prije nekoliko godina, ispričala: ”Radila sam u redakciji koja godinama nije krečena ni detaljno čišćena, pa je imala prilično zapušten izgled. Jednog jutra sam ušla u prostoriju i primijetila kako sve blista od čistoće, te sam bila prijatno iznenađena.
Međutim, shvatila sam da je to bio samo san kada sam se probudila pri zvonjavi budilnika i, u žurbi da se spremim za posao, odmah zaboravila na njega. Kada sam isto to jutro došla u redakciju, ovaj put na javi, sve je bilo drukčije nego proteklih godina: bila je detaljno očišćena. Učinilo mi se kao da sam to već nekad proživjela, i uz napor sam se prisjetila sinoćnjeg sna. Sve, i moj ulazak u redakciju i prijatna iznenađenost i svaki pokret moj i slika prostorije – bila je ista kao u snu! Čudno sam se zbog toga osjećala.”.
Frojdov sljedbenik Karl Gustav Jung, pak, između ostalog, san smatra nečim što nam daje odgovore na pitanja i rješenja za probleme sa kojima svjesni dio naše ličnosti ne može izaći nakraj. Ovakvi snovi se mogu svrstati i u kategoriju istinitih snova.U prilog tome govori i to da je, naprimjer, Amerikanac Elis Hju sanjao model šivaće mašine koju je kasnije konstruirao; igrač golfa Džek Nikalus je sanjao novu tehniku udaranja loptice za golf, koja ga je, nakon njene primjene na javi dovela na vrh ovog sporta; nobelovac Nils Bor je u snu otkrio rješenje tajne atomskog jezgra, a pjesnik Semjuel Koldriz je u snu vidio sve stihove svoje poeme „Kublaj Kan“.
Dobri od Boga, a ružni od šejtana
Isti ili sličan san, ili isti simboli koji se javljaju u snu, najčešće se ne mogu tumačiti na isti način za različite ljude. Da bi se san ispravno protumačio, kažu iskusni tumači snova, treba uzeti u obzir stanje snivača, i fizičko i psihičko – je li bolestan, ili je umoran, je li pod stresom, ima li brigu, ćemu teži, šta želi i šta nastoji ostvariti. Pri tome, treba uzeti u obzir da tumači snova nisu nikakvi vidovnjaci, ali je još važnije da je najbolje ako čovjek može sam sebi protumačiti san.
Važno je znati i to, kažu mistici, da su dobri snovi od Boga, a loši od šejtana. Zato će vam svaki od njih kazati da dobre snove možete ispričati bliskom prijatelju, a loše snove nikome, inače se mogu ostvariti.
Snovi se mogu tumačiti na više načina.
Šefik Kurdić, autor knjige «Snovi i njihovo značenje», poziva se na Ibn Kutejba kada tvrdi da se tumačenje snova može izvoditi iz imena osobe koja se sanja, nekada iz značenja tog imena, nekada iz njegove suprotnosti, a nekada iz uobičajenih poslovica ili općepoznatog stiha, a može se izvoditi i iz Kur’ana i Sunneta.
Naprimjer, ako se sanjana osoba zove Rašid, protumačit će se kao upućivanje ili instrukcija. Najviše se primjenjuje tumačenje snova po smislu, pa ko sanja ”cedrat, tu poznatu vrstu biljke, (…) upućuje na licemjerstvo, jer mu je spoljašnjost sasvim drugačija od unutrašnjosti”. San se može tumačiti i na osnovu suprotnosti ili obrnutosti. Pa tako, plač znači radost, smijeh-žalost, da kolera ili kuga simboliziraju rat, a rat – kugu ili koleru itd.
Većinu snova, po Kurdiću, sačinjavaju tri dimenzije: vrsta, sorta i specifikum. Pod vrstom se podrazumijeva, naprimjer, cvijeće, mačke, gmizavci… i oni simboliziraju, u većini slučajeva – ljude. Pod sortom se podrazumijeva određeno cvijeće (ruža, jasmin i sl.), odnosno porodice životinja, u našem primjeru mačaka (lavovi, tigrovi, divlje mačke, domaće mačke itd.)
Specifikum su osobine vrsta ili porodica u vrstama, a te osobine se, u tumačenju snova, prenose na čovjeka. Naprimjer, ako se sanja gavran, on simbolizira pokvarenjaka, prevaranta i lažova.
Rekli su o snovima
Emil Cioran, filozof:„Svako može pobjeći u snove, svi smo geniji kad sanjamo, mesar i pjesnik tamo su jednaki“ (sl. Emilc.)
Napoleon Bonaparta, vojskovođa:„Smrt je san bez snova“
Orhan Pamuk, književnik: „Jer ja se stidim u snovima, ali se snova ne stidim(…)“(u romanu „Snijeg“) (sl.orhan)
Svetislav Basara, književnik: „U snu uvijek/valja znati da ti nisi ti i da si daleko/ od sebe, zapostavljen jer si pažnju poklonio/avetima u tijelu. Ne vezuj se ni bolom/ni radošću na prikaze jave/da i ti ne bi postao kao one.“ (Fama o biciklistima) (sl.basara)
