Trgovina ilegalnim lijekovima cvjeta širom svijeta. Riječ je o izrazito unosnom biznisu, koji može imati smrtonosne posljedice.
Tablete protiv bolova su od krede, preparati za mršavljenje sadrže otrovni arsen, a sredstva za potenciju su napravljena od vode. Sa falsifikovanim lijekovima međunarodne bande zločinaca ostvaruju svake godine milijardske prihode. Robu najčešće prodaju preko interneta. U najboljem slučaju su supstance bez efekta, ali ponekad su i smrtonosne. Procjenjuje se da samo u Africi 700.000 ljudi godišnje umre, jer su koristili lažne lijekove protiv malarije i tuberkuloze, prenosi “Dojče Vele”.
Trgovina ilegalnim preparatima cvjeta širom svijeta – takođe i u Njemačkoj. „Svake godine su brojke u porastu“, kaže Rut Haliti iz Carinskog ureda u Kelnu. Samo u prvoj polovini godine njemački carinski istražitelji su otkrili 1,4 miliona lažnih pilula, praha i ampula – 15 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Haiti smatra da je to samo vrh ledenog brijega.
Potraga za sumnjivim paketićima
Radionice u garažama i laboratorije u dvorištima, u kojima se prave lažni lijekovi, postoje svuda u svijetu. Mnoge se nalaze u istočnoazijskim državama. Jedno od glavnih mjesta za unošenje pošiljki iz zemalja izvan EU je aerodrom u Frankfurtu. Tamo carinski istražitelji sistematski provjeravaju oko 90 tona avionske pošiljke godišnje.
Najprije obraćaju pažnju na izgled pošiljke. „To može biti određeno pakovanje ili upadljivi pošiljalac“, kaže Haliti. Ako se u pismima i paketićima pronađu sumnjivi lijekovi, provjeravaju se u laboratorijama. Trgovina ilegalnim lijekovima je postala unosan posao: „Riječ je o organizovanom kriminalu, kakav smo ranije poznavali kod trgovine narkoticima“, kaže Haliti i dodaje da trgovina lijekovima donosi znatno veće prihode od biznisa sa drogama.
Racije protiv međunarodnih bandi
Organi bezbjednosti sarađuju kako bi razbili mrežu falsifikatora širom svijeta. Polovinom godine više od 100 država je tokom nedjelju dana pratilo međunarodni promet robe, kako bi ušlo u trag lažnim lijekovima. Istražitelji su otrkili skoro deset miliona sumnjivih pošiljki. Oko 200 osoba je bilo uhapšeno.
Evropska unija je takođe postala aktivna i 2010. usvojila odredbu o lijekovima. Njom je predviđeno da od 2017. pakovanja za lijekove moraju da imaju sigurnosni kod. Na taj način svaki preperat može da se identifikuje, kao i da se odredi njegov proizvođač. Sistem obuhvata sve sertifikovane apoteke kojima pripada i internet ponuđač kao što je Dok Moris (Doc Morris). Ipak, oni falsifikatori koji trguju preko interneta i od kojih prijeti najveća opasnost, nisu time obuhvaćeni. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da svaki drugi lijek koji se nudi na internetu jeste falsifikat. Posebno su ugroženi potrošači u zemljama u razvoju. Tamo ljudi sa niskim primanjima moraju da nabave neophodne lijekove u slobodnoj prodaji, umjesto u zvaničnim apotekama.
Smrtonosne posljedice
Preparati protiv malarije, sredstva za srce, snižavanje pritiska, čak i lijekovi protiv AIDS mogu se nabaviti tim putem. Preparati se često proizvode pod katastrofalnim higijenskim uslovima. U uzorcima ima na primjer i izmeta pacova. Potpuno beskrupulozni proizvođači iz ravnodušnosti dodaju u preparate otrovne supstance.
Koje su moguće posljedice, pokazuje jedan od najstrašnijih primjera iz Nigera u Africi. Prema podacima SZO tamo je sredinom 90-ih umrlo 2500 ljudi, nakon što su bili vakcinisani lažnim lijekom protiv meningitisa.
