Iako Danska nastavlja držati vrh na globalnoj ljestvici sreće, fanatici u ovoj skandinavskoj zemlji, koja se ponosi svojim razvojnim i ekonomskim modelom te visokim standardima zaštite ljudskih prava, bez ikakvog oklijevanja izazivaju zabrinutost i gnjev u srcima miliona muslimana širom svijeta.
Dok islamski svijet pokazuje nemar, uz mali broj izuzetaka, prema ovom problemu, jer je iznuren unutrašnjim sukobima i teško rješivim političkim i ekonomskim krizama, ova evropska država uspijeva ponovo skrenuti pažnju na sebe novim napadom na simbole i svetinje islama, što je drugi takav slučaj u modernoj historiji ove zemlje.
Rasmus Paludan, čelnik ekstremno desničarske stranke Čvrsti smjer u Danskoj, ponovo je 14. aprila oskrnavio svetu muslimansku knjigu i bacao njen primjerak u zrak, što se odvijalo pred očima policije koja je bila zadužena čuvati ga u kvartu Norrebro u Kopenhagenu, gdje živi velik broj muslimana i imigranata.
Paludan, koji je nedavno osuđen na dvije sedmice zatvorske kazne zbog rasističkih izjava, 22. marta je spalio primjerak Kur’ana, želeći time isprovocirati vjernike koji su se okupili pred zgradom Parlamenta da obave džuma-namaz (muslimanska molitva petkom u podne), u znak protesta zbog masakra počinjenog u dvije džamije u novozelandskom gradu Christchurchu.
Ogorčenje u cijelom svijetu
Ova dva slučaja podsjetila su na ista dešavanja u ovoj zemlji u 2005. godini, kada je danski karikaturista objavio karikature poslanika Muhammeda u knjizi namijenjenoj djeci.
Lokalne danske novine Jyllands-Posten objavile su 12 takvih karikatura 30. septembra iste godine.
Nekoliko dana nakon toga, sporne karikature poslanika Muhammeda ponovo je objavio norveški list Magazinet, što je izazvalo ogorčenje i brojne proteste muslimana širom svijeta.
Demonstranti su palili danske i norveške ambasade i konzulate te bojkotirali dansku robu, što je ovoj zemlji nanijelo osam milijardi eura gubitaka u svega sedam dana od objavljivanja karikatura.
Novi provokativni incident izazvao je nemire u nekoliko dijelova Kopenhagena, gdje su ljutiti mladići bacali kamenje na pristalice stranke Čvrsti smjer u glavnom gradu i palili kontejnere, dok je policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.
Štititi sve svete knjige
Također, sigurnosne vlasti su u prošli ponedjeljak objavile da su uhapsile 23 osobe osumnjičene za umiješanost u desetke namjernih požara automobila u kvartu Norrebro.
Dvadeset i četiri organizacije civilnog društva, prije svega Tursko-danski vakuf, Islamska zajednica u Danskoj i Unija međunarodnih demokrata, organizirale su u petak miran protestni marš u znak osude skrnavljenja i paljenja Kur’ana.
Demonstranti, koji su pješačili kilometrima do trga u centru Kopenhagena, nosili su u rukama primjerke Kur’ana i uzvikivali parole, tražeći da se iskaže poštivanje prema svetoj knjizi muslimana, ali i svim drugim svetim knjigama.
U znak podrške demonstrantima, nekoliko nevladinih organizacija prikupljale su potpise za uvođenje zabrane ponižavanja svetih knjiga u Danskoj i ponovno stavljanje na snagu odredbe o kažnjavanju bogohuljenja.
Odluku o ukidanju ove krivične odredbe donio je danski Parlament prije dvije godine.
Kur’an je Božja objava
Novi incident skrnavljenja Kur’ana izazvao je buru kritika na društvenim mrežama i potakao stotine ljutitih komentara.
Ahmed el-Tayeb, šejh Univerziteta Al-Azhar u Kairu, u nekoliko tweetova na nalogu Vijeća muslimanskih mudraca, kojim predsjedava, izrazio je protivljenje oskvrnuću i spaljivanju Kur’ana u danskoj prijestolnici, opisujući ovaj incident kao “sramotan”.
“Časni Kur’an je Božja objava, ne prihvatimo da se skrnavi na bilo koji način”, napisao je El-Tayeb na Twitteru.
“Ovo je drugi po redu incident u Danskoj u manje od dva mjeseca. Do istog incidenta je došlo i u martu, a učinila ga je ista osoba”, navodi se u saopćenju Opservatorije za islamofobiju egipatskog Vijeća za fetve.
Opservatorij dodaje kako takva situacija upućuje na “ekspanziju vrlo ozbiljnog nasilja prema muslimanima i njihovim svetinjama u toj zemlji te na pokušaj da se izazove nered unutar danskog društva”.
Korisnici Twittera smatraju kako ovi incidenti nemaju nikakve veze sa slobodom izražavanja, stoga apeliraju na arapske i islamske zemlje da ne stoje po strani i da bojkotiraju Dansku, politički i ekonomski.
Ismijavanje simbola
Slučaj ponižavanja Kur’ana u Danskoj podsjetio je na niz sličnih događaja u kojima su vrijeđane muslimanske svetinje i ismijavani njihovi simboli, a pogotovo Kur’an.
Prvo ponižavanje desilo se 2004. godine, kada je holandski reditelj Theo van Gogh, zajedno sa somalijskom spisateljicom i političkom aktivistkinjom Ayaan Hirsi Ali, radio na produkciji filma Podčinjavanje, koji kritički govori o statusu žena u islamu.
Film je sadržavao snimke tamnopute žene golih leđa s tragovima bičevanja i ispisanim ajetima iz kur’anske sure En-Nur.
U novembru iste godine Muhamed Bouyeri, mladić marokanskog porijekla, ubio je holandskog režisera nasred ulice.
Bouyeri je pucao mecima i izbo režisera nožem u znak osvete za Kur’an, a zatim se predao policiji.
Sjedinjene Američke Države odobrile su azil Hirsi, iako je u to vrijeme bila član holandskog Parlamenta.
Nakon što je ubijen njegov prijatelj Theo van Gogh, holandski političar Geert Wilders osnovao je političku stranku 2006. godine koja je okupila sve anti-muslimane i otvoreno tražila zabranu Kur’ana u Holandiji.
Sramota u Guantanamu
U više navrata je pozivao muslimane da “poderu polovinu Kur’ana ako žele ostati u zemlji”.
Kur’an je otvoreno nazivao “fašisitčkom knjigom”, uspoređujući ga s knjigom Mein Kampf (Moja borba) Adolfa Hitlera.
U 2005. godini mogle su se čuti česte izjave brojnih bivših zatvorenika iz Guantanama da su ispitivači u tom ozloglašenom zatvoru tjerali dresirane pse da sjednu na Kur’an tokom ispitivanja pojedinih zatvorenika, pogotovo prilikom ispitivanja onih koji su tražili od zatvorske uprave da im obezbijedi primjerke časnog Kur’ana.
Također, prema pojedinim svjedočenjima, vojnici su vršili nuždu po primjercima Kur’ana i bacali ih u WC, što je bila jedna od metoda psihološkog mučenja zatvorenika.
U 2008. godini, nakon američke invazije na Irak, u javnosti su se pojavile fotografije Kur’ana na kojima su iscrtani križevi ili su izrešetani mecima nakon što su ih američki vojnici pretvorili u svoje mete, zbog čega je administracija tadašnjeg predsjednika George W. Busha uputila službeno izvinjenje.
Također 2008. godine holandski ekstremista Geert Wilders ponovo je došao u prvi plan kada je producirao film pod nazivom Fitna, u kojem je napao na islam i Kur’an, upozoravajući Holandiju i općenito Evropu na budućnost u kojoj će muslimani preuzeti dominaciju nad cijelim kontinentom.
Provociranje osjećanja muslimana
Zatim je odlučio javno spaliti Kur’an, što je razljutilo političare te zemlje.
Holandski premijer, ministar pravosuđa i ministar vanjskih poslova u to vrijeme raspravljali su s njim u televizijskom programu, s namjerom da ga odvrate od tog nauma.
Međutim, Wilders to nije želio ispoštovati te donosi odluku da spali Kur’an u tajnosti, što je fotografirao i objavio.
Kada se pojavio na ispitivanju, istina je isplivala na vidjelo, jer se ispostavilo da je, zapravo, zapalio telefonski imenik.
Jedini Wildersov cilj bio je da izazove ljutnju i isprovocira osjećaje muslimana.
Godine 2010. australski ateist Alex Stewart pojavio se u videosnimku na YouTube kako puši cigarete napravljene od stranica iz Kur’ana i Biblije.
Nakon popušene cigarete, Alex je ocjenjivao koja knjiga bolje gori.
Demonstracije u Afganistanu
Dok je pušio cigaretu umotanu u stranicu iz Biblije, udahnuo je dim i podsmijavajući se rekao: “Ovo je za mene svetinja!”
U februaru 2012. godine američki vojnik u Afganistanu spalio je Kur’an u zračnoj bazi Bagram u Kabulu, što je izazvalo val bijesa.
Uprkos američkim isprikama i žestokim osudama ovog spaljivanja, situacija se nije smirila.
Izbile su demonstracije u Afganistanu u kojima su ubijeni deseci osoba, među kojima i američki vojnici.
U 2013. godini Terry Jones, pastor sa Floride, pozvao je na oživljavanje, kako ga je nazvao, “Dana spaljivanja Kur’ana”, uporedo s obilježavanjem godišnjice napada 11. septembra 2001. godine.
Pastor je odlučio da tom prilikom spali oko 3.000 primjeraka Kur’ana u dvorištu svoje crkve, ali je odustao od takve odluke zbog sve većih pritisaka u SAD-u i inostranstvu.
