Početkom narednog mjeseca istječe rok koji je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dalo građanima BiH koji su državljanstvo dobili od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. godine da dostave potrebnu dokumentaciju ovoj instituciji kako bi se izvršila revizija državljanstava koja su im dodijeljena.
Nalog Parlamenta
No, od oko 20.000 takvih državljana BiH, do sada se ,kako je za „Avaz“ potvrdio Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, Ministarstvu javilo samo njih 50.
Ovoj reviziji, trećoj nakon rata, u najvećem broju podliježu Bošnjaci porijeklom iz Sandžaka, kako je utvrđeno i u javnom pozivu objavljenom prije godinu dana na stranici Ministarstva, gdje se navodi da je najveći broj osoba koje su stjecale državljanstvo s područja SFRJ.
Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH, problematizirao je ovo pitanje u uvodu septembarskog broja časopisa „Damar“, glasila ovog udruženja. On, pak, tvrdi da se ni u jednoj državi nastaloj raspadom bivše Jugoslavije ne vrši ovakav vid revizije državljanstava te podsjeća da je više od 600.000 Srba iz Hrvatske prebjeglo u Srbiju, dok ih je dio ostao u BiH.
– No, njih se u ovoj reviziji navodi tek stotinjak. Ovih 20.000 državljanstava koje Osmanovićev „javni poziv“ tretira kao osumnjičene, odnose se, uglavnom, na građane iz Sandžaka. Je li ovo slučajno ili namjerno, vrijeme će pokazati, a da je čudno – jeste! – navodi Lekić.
On je uputio i javno pitanje ministru Osmanoviću „da se nije isprepadao velikim brojem Bošnjaka u BiH, pa sad to treba smanjiti malo popisom stanovništva, a malo njegovim javnim pozivom“.
– Većina građana BiH na koje se odnosi ova revizija su pošteni i radni ljudi. Ako smatrate da među njima ima i onih koji su obmanuli institucije BiH i na prevaru došli do državljanstva BiH, mi molimo da putem OSA-e, SIPA-e, pravosudnih institucija i drugih koji se bave otkrivanjem ovakvih krivičnih djela suzite krug sumnjivih. Nemojte da svih 20.000 ljudi doživljava ovakav način revizije kao poziv na sud gdje se osjećaju već unaprijed osuđenim – naveo je Lekić.
Na ove prozivke Osmanović kaže da u ovom ministarstvu sve rade po zakonu i da se revizija odnosi na građane iz svih zemalja, a ne samo na Bošnjake iz Sandžaka. Tvrdi i da će po isteku roka Ministarstvo još jednom sagledati mogućnost kako da stupi u kontakt s građanima kako im državljanstvo ne bi bilo oduzeto.
– Zaključak Parlamentarne skupštine BiH je da se revizija izvrši – kaže Osmanović.
Na udaru
S druge strane, doktor Enes Hašić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, koji se bavio problematikom revizije državljanstava, kaže da se može reći da su ovom revizijom Bošnjaci porijeklom iz Sandžaka na neki način diskriminirani.
– Kada gledamo i statističke podatke, od 1992. godine naovamo, čak i veći broj je građana s drugih prostora stjecao državljanstvo BiH i nisu u reviziji, jer je sistem u nekoj ranijoj fazi to odradio. Sada su se ti ljudi našli na udaru bez ikakve vlastite odgovornosti –kaže profesor Hašić.
Filipović: Matična zemlja
Akademik Muhamed Filipović u izjavi za „Avaz“, osvrćući se na aktuelnu reviziju, kaže da je „tolika briga za čistoću sastava državljanstva sa stanovišta Ministarstva civilnih poslova BiH bila neupitna i potrebna kada je sva sila useljenika iz Hrvatske, prije svega protjeranih Srba, došla u BiH.“
– Sasvim je logično da Bošnjaci dolaze u svoju matičnu zemlju i da tu dobivaju državljanstvo. Naša država i njene institucije trebaju Bošnjake iz Sandžaka prihvatiti i omogućiti im legalizaciju njihovog statusa i povoljne uslove djelovanja. Ionako smo u manjku stanovništva. A to je sramota da tri puta jedna institucija revidira jednu te istu stvar. Kakav je onda kvalitet njihovog rada? Kakvi su učinci – pita Filipović.
