Na početku izlaganja je rekao kako je Kamerni Teatar, mjesto gdje se održava prmocija, bio tvrđava u odbrani protiv agresije na kulturu ove zemlje.
Nametnuto političko predstavljnje
– Knjiga nosi naslov Kontroverze o izborima i u izbornom sistemu BiH. Gdje je izvor te kontroverze? Ja mislim da je izvor u političkom predstavljanju, ne izbornom sistemu i to je autor sasvim jasno naglasio. Ne radi se o izbornom sistemu, izborni sistem je izvođački dio radova. Radi se o konceptu političkog predstavljanja. Gdje je tu kontroverza? Kontroverza je u činjenici da imam političko predstavljanje koje stoji u potpunoj suportnosi sa historijskim i civilizacijskim bićem BiH. I zbog toga ne može služiti građanim BiH, zato što je nametnuto. Moralo je biti nametnuto i to na žalost najvećim zločinima u Evropi nakon II svjetskog rata u koji će ući i genocid, rekao je Silajdžić.
On je dodao da je Dejtonski sporazum dao etničko predstavljanje.
– Uglavnom pominju se građani, ali je prevalentna ona druga strana. Dejtonski sporazum se bavio mirom i takva je bila politička konstalacija. Tada se radilo o tome da u BiH dođe mir. Mir je došao Dejton je takav kakav je. Međutim u Dejtonskom sporazumu postoje svi mehanizmi zaštite ljudskih prava koji su nama poznati, uključujući Evropsku konvencij u o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sa protokolima. Uključujući i svih 15 konvencija iz Aneksa 1. Šta to znači, mi smo dobili Dejton kakav smo dobili ali su nam autori dali priliku da taj sistem uskladimo upravo sa ovim historijskim bićem BiH, jer ovo drugo ovo što danas imamo nije odraz političke većine u BiH i nikada ne može biti. Ja sam u to siguran. Kada bismo proveli pošten referendum u BiH ja vjerujem da bi taj referendum većinom bio odbačen. Ovo političko predstavljanje treba promijeniti i zbog činjenice da smo dobili rezultat kakav smo dobili. A dobili smo, ja bih to nazvao, demokratski feudalizam, rekao je Silajdžić.
Kažnjavanje protjeranih
Dodaje da se to mora mijenjati i da BiH sa tim ne može u Evropu.
– Dakle, suveren građanin BiH mora biti osnova političkog predstavljanja u BiH i to je ono što jeste u skladu sa historijskim i civilizacijskim bićem ove zemlje i to može uspjeti. U BiH sasvim sigurno. Znali bismo mi napraviti normalnu evropsku državu sazdanu na evropskim vrijednostima, koje su za mene zapravo univerzalne vrijednosti. To ne bi bio problem. Problem je što postoji otpr tome pa sve do danas. Evo, recimo, imamo kontroverzu u vezi sa osnovom za provođenje ovih izbora. Da li je to popis iz 1991. ili 2013. Ja ću samo reći da je popis 2013. nekim kompromisom izostavio izbjegla i raseljena lica. Kao i svi građani BiH i ti ljudi se kažnjavaju nekoliko puta. Dakle protjerani su silom. U pitanju je bio život. E sada se kažnjavaju zato što su protjerani. Dakle, ne bi trebalo biti nikakve sumnje u to što je na kraju i po Dejtonu zbog neprovođenja Aneksa VII, da popis iz 1991. bude osnova za implementiranje ovih izbora, rekao je on.
Zločinački projekti na slobodi
Silajdžić je dao i svoj stav o tome šta bi trebalo raditi u budućnosti.
– Pomenuo sam evropsku Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sa protokolima. Na osnovu toga su donesene presude. Imamo presude koje se tiču izbora i političkog predstavljanja pa prema tome treba ih prevesti. Cijela stvar je u tome. Jer druga, ne kontroverza, nego kontradiktornost koja je meni potpuno neshvatljiva, posebno kada je u pitanju međunarodna zajednica, je činjenica da su oni koji su činili zločine kažnjeni ali da je njihov projekat ostao na slobodi. To je osnovna kontroverza. Dakle šta je to? Taj projekat ostaje u jednu mjeru čak i zaštićen, pa Bosna ovakva kakva jeste sa ovakvim projektom u Evropsku uniju ne može nikada. Osim da se Evropska unija promijeni zbog BiH. Naravno da se to neće desiti pa se mi moramo mijenjati zbog EU, na kraju krajeva bez obzira u kakvom je stanju EU osnovne vrijednosti su te za koje sam siguran da ih prihvata većina građana BiH, kaže Silajdžić.
Upitao je – Čemu pluralnost, čemu multikulturalnost? Šta to znači?
– Jer mi se vrlo često pozivamo na autentičnu pluralnost stotinama godina ovdje u BiH. Koja je stalno na jedan način, bila na tapeti, možemo reći proteklih hiljadu godina, jer je BiH bila međuzona, između Istoka i Zapada, politički, konfesionalno itd.. Zašto je to potrebno danas? Zašto je paradigma primjera BiH potrebna? Pa zbog toga što u svijeti koji kakav je takav je danas ukoliko bude sukoba to će vjerovatno biti posljedni sukob na ovoj planeti . Svi to znaju, ali ipak vidimo svaki dan te iskre koje mogu napraviti taj veliki požar koji ne treba nikome, kaže on.
Opsesija susjeda
Dodaje da smo upućeni, kroz nove izvore komunikacija, da živimo zajedno i da živimo pored drugoga.
– Posebno u konfesionalnom planu razlike koje su nastajale treba naravno ispoštovati i dati puna prava u budućoj građanskoj BiH. Jer BiH to zaslužuje. To zatvaranje koje se danas dešava, centralizacija i vlasti čak i u demokratskim zemljama je pokazatelj da se moderni svijet boji svojih dostignuća. U vrijeme interneta dižemo zidove, bez obzira jesu li to metaforički zidovi, jesu li stvarni zidovi, od viza.. Ali je činjenica da je to tako. Moramo ponegdje učiti kako se to radi, jedno od tih mjesta gdje se uči pluralnost svakao jeste BiH. S druge strane ukoliko to ne učinimo na čudan način mi se suprotstavljamo toku historije, rekao je Silajdžić i zaključio:
– Ja imam običaj reći da, bez obzira koliko je krhka i ranjiva BiH, zbog ove opsesije horizontalnog širenja susjeda, postoji opsesija horizontalnog širenja i dobro bi bilo da se malo usprave, to je jednostavno postalo ahistorično. Uvijek je BiH na tapeti. Ja dakle vjerujem da smo mi ovakvi kakvi smo u ovom trenutku, oni koji žele BiH za sve i za svakoga građanina BiH potpuno podjednako, a to će se i postići samo ukoliko osnažimo građanina u nekom novom Ustavu i njegovu poziciju. Ja mislim da smo mi na pravoj strani historije. A da su oni koji podižu zidove i barijere među ljudima u momentu kada pravimo milijardu konekcija u jednoj sekundi preko interneta da su ti na krivoj strani historije.
