“Srbija je ‘sigurna zemlja porijekla’ – ali za koga? Jedan Rom iz Beograda priča kako je dva puta pobjegao u Njemačku i bio vraćen”, navodi u svome članku berlinski Tageszeitung (taz). Autor toga članka se u svojoj reportaži posebice osvrće na život Roma u beogradskom prigradskom naselju Krnjača, u kojemu je smješteno “za Balkan tipično, divlje romsko naselje”:
“Što mi, cigani, da tu očekujemo?”
“Kad je ugledao dvoje nepoznatih ljudi, Kameraj Sajin (27) izlazi iz svoje barake. Sa širokim osmijehom na licu poziva na kavu. Njegovo gostoprimstvo prema strancima nije uobičajeno za Rome u Srbiji: iskustvo ih uči da budu oprezni kad im dolaze stranci. Jer, često to znači da im predstoji prisilno preseljenje ili neko drugo zlo. Od novinara se osjećaju prevarenima, jer novinari ‘zarađuju na njihovoj nevolji’, može se čuti. Sajin ponosno priča da je sa svojom ženom i troje djece dva puta bio u Njemačkoj. Osam mjeseci je ta obitelj 2013. provela u Steinfurtu, ove godine ‘tri mjeseca i jedanaest dana’. Tek prije nekoliko tjedana su vraćeni u Srbiju, priča nam. Sajin dodaje da je boravak u Njemačkoj bio ‘doista lijep’, navodi taz. List dalje prenosi Sajinovu priču da je njegova obitelj u Njemačkoj prošla kroz nekoliko azilantskih domova te na kraju dobila čak i stan; da su u Caritasu za dva eura mogli dobiti hranu i odjeću, da je kćerka išla u školu, a dvojica sinova u vrtić. “‘Ne kao ovdje’, kaže Sajin, ali to ne zvuči kao pritužba, već više kao konstatacija. Unatoč svemu, Sajin voli svoju domovinu. ‘Samo se ovdje osjećam kod kuće’, kaže on. Ovdje u Krnjači njegova kćerka mora ići u večernju školu jer je izgubila mjesto u osnovnoj školi, a on, kaže, nema potvrdu o tome da je pohađala njemačku školu. Sinovi nisu u vrtiću, a od države dobiva, kako kaže, tek 10.000 dinara (oko 85 eura) dječjeg doplatka. U Njemačkoj je sve, ističe Sajin, ‘nekako ljudskije’, nemate osjećaj da ste ‘prljavi ciganin’.”
Autor članka dalje Sajina pita kako je prešao granicu, na što on odgovara da je srpskim graničarima tek pokazao putovnicu, ali da je mađarske graničare podmitio. “U naselju živi oko 100 ljudi u oko 25 baraka. Na vodovodnu mrežu su se ilegalno priključili, a struju plaćaju jednoj susjednoj građevinskoj tvrtki ‘na privatnoj bazi’. To je sredio Denis Sajti (27) koji je završio sve razrede osnovne škole i kojega se, zbog njegovih liderskih sposobnosti, zove Buš – po bivšem američkom predsjedniku. Samo Buš i jedan drugi stanovnik toga naselja imaju posao u beogradskom komunalnom poduzeću, na određeno vrijeme, bez plaćenog godišnjeg odmora i zdravstvenog osiguranja. Drugi skupljaju željezo i prodaju ga za oko dva eura na stotinu kilograma. ‘Lijepo što Srbija sada važi kao sigurna zemlja – ali od čega da mi ovdje živimo?’, pita Buš. Najmanje jedna četvrtina građana Srbije živi na ili ispod ruba siromaštva, svaki treći je nezaposlen. ‘Što mi, cigani, da tu očekujemo?’, pita opet Buš”, prenosi taz.
Većina Nijemaca Rome ne vidi kao ravnopravne građane
Situacija Roma je i tema kojom se bavi Spiegel Online, ali o pravima i raširenoj diskriminaciji Sintija i Roma u samoj Njemačkoj. Spiegel tako u naslovu: “Svaki treći Nijemac ne želi Rome za susjede”, sažima rezultat najnovije studije koju je provela njemačka državna služba za anti-diskriminaciju. “Većina Nijemaca Sintije i Rome ne vidi kao ravnopravne građane”, navodi se u toj studiji. Spiegel dalje prenosi glavne rezultate studije. Pored nelagode Nijemaca da imaju Rome i Sintije za susjede, taj portal prenosi i da se prema nijednoj skupini stanovništva ne gaji tako malo simpatija, kao prema Romima i Sintima. “Polovica stanovništva smatra da Sinti i Romi svojim vlastitim ponašanjem izazivaju neprijateljsko ponašanje prema njima”, navodi Spiegel i dodaje da je također jedan od glavnih rezultata studije da “svaki drugi građanin ograničenja ulaska u zemlju smatra pouzdanim sredstvom za smanjenje problema” u odnosima s tom manjinom.
Šefica navedene državne službe, Christine Lüders, navodi da je ta studija svojevrsno upozorenje da se tu manjinu bolje integrira, piše Spiegel. Lüders dalje navodi i da je studija pokazala da “mnogi uopće ništa ne znaju o Sintima i Romima” te da se ta tema treba više staviti u središte pozornosti javnosti u Njemačkoj, piše Spiegel Online.
