“Moramo raditi zajedno na onome što možemo, a to su društveno-ekonomske teme”, poručio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić na panelu pod nazivom “20 godina nakon Daytona”, koji je dio dvodnevne konferencije u organizaciji Škole za međunarodne studije pri Sveučilištu “Johns Hopkins” u Washingtonu.
Premijer Novalić je, zajedno sa svojom kolegicom iz entiteta Repubika Srpska Željkom Cvijanović, ustvrdio kako dvije entitetske vlade odlično surađuju tamo gdje to mogu, a da se sporne stvari ostavljaju za kasnije, javlja reporter Al Jazeere Ivica Puljić.
Tu se uklapa i misao ministra financija u manjem bh. entitetu Zorana Tegeltije, koji je izjavio kako se “… mogu rješavati one stvari koje nisu problem”, poput, recimo, najavljenog referenduma u RS-u o pravosuđu.
Cvijanović: Ne rušimo Ustav
“Ne odustajemo od referenduma. On nije imaginacija protiv nekog suda ili nekog tužilaštva, nego protiv suda i tužilaštva s kojim očito najmanje 50 posto stanovništva jedne države ima problem. Referendum smatramo demokratskim pravom, kao što je to demokratsko pravo u ovoj državi [SAD-u]. Građani se izjašnjavaju, a tada dobijete određenu političku činjenicu. Šest mjeseci nakon referenduma donosi se pravni akt koji prati rezultat referenduma. Nema ničega rušilačkog u referendumu, ničega destruktivnog, nema ničega ‘anti-daytonskog’, jer u Daytonskom sporazumu nigdje ne piše da su pravosudne institucije nešto što pripada nivou BiH, nego piše da pravosuđe pripada entitetima. Ne rušimo ustav”, rekla je Cvijanović.
“Nisam pravnik pa ne znam sve pravne posljedice referenduma. Međutim, ako svedemo to na ravan opšte konzumacije, svakako bi nam u BiH bilo bolje bez priče o referenduma nego s pričom o njemu. Naravno da nas ona brine. Mi smo se, kada je u pitanju vladavina prava, gdje svakako spada ovo teško pitanje, fokusirali na borbu protiv korupcije i borbu protiv terorizma. Moram priznati da mi nismo, kao Federacija, ni obrađivali ovo pitanje referenduma, niti je to naša nadležnost. Ali ja duboko vjerujem da će ovo pitanje u Briselu biti riješeno u obostranu korist. U ovom momentu bi Bosna i Hercegovina imala znatno više koristi i bolje šanse da iskoristi ovu iznenadnu zainteresiranost Europske unije i Sjedinjenih Država da nije tog teškog pitanja. Ono nas svakako opterećuje”, izjavio je Novalić.
Serwer: Prijedlog o referendumu neozbiljan
O prijedlogu Milorada Dodika da se održi referendum u RS-u govorio je i američki stručnjak za Zapadni Balkan i profesor na Sveučilištu “Johns Hopkins” Daniel Serwer.
“Trebamo li uzeti Dodikov prijedlog ozbiljno? Da, to je moj odgovor, unatoč energičnim nastojanjima RS-a da će sve biti uredu dan nakon referenduma. Secesiju ili čak i samo održavanje referenduma o pravosuđu treba uzeti ozbiljno, ne zato što je to ozbiljan prijedlog. Sumnjam da bi i Srbija priznala RS ukoliko bi Dodik objavio secesiju zato što bi Beograd imao problema na putu ka Europskoj uniji. Prijedlog o referendumu može se jedino opisati kao – neozbiljan. Čak ako EU ne shvati ozbiljno Dodikov referendum, on će biti ozbiljan izazov zato što može destabilizirati Balkan, radikalizirati muslimane u Bosni te ozbiljno pitanje o europskom, američkom i kredibilitetu NATO-a. Ako dođe do referenduma, međunarodna zajednica treba oštro odgovoriti i staviti do znanja da je apsolutno predana suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, poručio je na kraju svog izlaganja o mogućem referendumu u RS-u profesor Daniel Serwer.
