Neke bolesti su očite, no neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obično ne primijete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je važno redovno odlaziti na preglede i obavijestiti doktora čak i o malim promjenama koje osjećate.
Evo na što posebno treba obratiti pažnju:
Nizak nivo vitamina D
Iako možda nećete primijetiti da se događa nešto opasno, ako vam je nivo vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može pridonijeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.
Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcija, pa manjak loše utiče i na vaše kosti. Nivoi niži od 20 ng/ml mogu se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda trebate nadoknaditi dodacima prehrani. Stanje ponovno provjerite za nekoliko mjeseci.
Hipotireoza
Štitnjača regulira metabolizam, te niz ključnih sistema i procesa. Kod nedovoljno aktivne štitnjače žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcionira ispravno. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postepeno. Usporena štitnjača može dovesti do debljanja, bolesti srca, visokog kolesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja živaca. Sumnjate li na ovo stanje, provjerite nivo TSH u krvi. Na redovne preglede treba krenuti u dobi od 35 godina, te na kontrolu ići svakih pet godina.
Dijabetes tipa 2
Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina koji probavlja glukozu, razvija se dijabetes. On se često javlja postepeno jer se proizvodnja inzulina u gušterači usporava. ‘Možete imati dijabetes godinama, a to ne znati’, kaže dr. Melina Jampolis, internistica i autorica knjige The Calendar Diet. Dijabetes može oštetiti oči, srce, bubrege i nervne završetke. Od šestog mjeseca 2009. godine doktori najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječan nivo glukoze u krvožilnom sistemu tokom prethodnih nekoliko mjeseci iz uzorka krvi i bez potrebe da gladujete prije testa. Ako ste pretili ili imate obiteljsku povijest dijabetesa, pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.
Povišen krvni tlak/hipertenzija
Zbog starenja i faktora rizika kao što su obiteljska povijest bolesti i prekomjerna tjelesna težina, pritisak krvi na stijenke arterija može postati prevelik. To na kraju dovodi do hipertenzije. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega. ‘Kao kardiolog znam da pacijenti mogu imati asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze’, kaže dr. Melissa Kong te dodaje: ‘To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo.’ Imajte na umu da je normalni tlak oko 120/80 mmHg.
Visoki kolesterol
Bilo to zbog loše prehrane ili genetike, povišeni nivoi tzv. lošeg kolesterola u krvi mogu začepiti arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. Na koncu to može izazvati srčani udar ili moždani udar, kaže kardiologinja dr. Sara Collins. ‘Osim toga, visok nivo kolesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, što ubija više žena nego sljedeća tri uzroka smrti u kombinaciji.’
No, visoki nivoi kolesterola ne mogu se osjetiti. Otiđite zato na rutinski pregled krvi. Ako je kolesterol visok, doktor će vam vjerovatno preporučiti vježbe i promjenu načina prehrane kao početno liječenje, a zatim vas naručiti na kontrolni test. Kod opasnijih nivoa propisat će vam i lijekove.
Fibromialgija
Fibromialgija je kronično stanje ili bolni sindrom koje karakterizira bolnost mišića, ligamenata i tetiva praćeno umorom. Karakteristične su i određene tačke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje spavanja, osjetljiva je na dodir, svjetlo i zvuk te ima kognitivne smetnje. Mnogi pojedinci trpe i od preklapajućih komorbidnih stanja, kao što su sindrom iritabilnog crijeva, lupus i artritis.
Ali fibromialgiju je teško dijagnosticirati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Doktori dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu proći godine prije nego što doznate u čemu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po život, tu je trošak zbog nedovoljne efikasnosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uključuju pojavu bolesti u obitelji, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti, kao što je Lymova bolest, te neki traumatski događaj, kao što je saobraćajna nesreća.
Anemija
Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kisik, ovaj nedostatak kisika može oštetiti organe i povećati rizik za srčani udar. Obavijestite doktora ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili crijevni poremećaj, poput Crohnove bolesti ili celijakije. Doktor će najvjerovatnije provjeriti krv i preporučiti terapiju.
