Među najgorim bolestima su ebola, bjesnilo, ameba, koja jede mozak i bakterija, koja jede ljudsko meso. U tu grupu spadaju još gripa, pneumonija i sindrom “zaključanog čovjeka“.
Ove bolesti obično su vrlo fatalne, ali su najčešće i rijetke, osim kod epidemija kao što je to bio slučaj s ebolom 2014. godine u Zapadnoj Africi. Među njima ima i čestih bolesti poput gripe i upale pluća, koje danas većina ljudi uspješno preboli, ali koje mogu biti opasne za život ako postoje druge komplikacije poput hroničnih bolesti i općenito narušenog imuniteta.
Ovo je sedam najstrašnijih bolesti prema odabiru portala Quality Health.
Ebola
Lako se prenosi tjelesnim tekućinama, a simptomi su groznica, bolovi u mišićima, glavobolja, grobolja, a poslije povraćanje, proljev i osip. Bila je fatalna u 50 posto slučajeva u Africi kada je došlo do epidemije prije nekoliko godina. Riječ je o hemoralgijskoj bolesti, koja se u poodmaklom stadiju manifestira krvarenjem iz usta, očiju, uha, nosa i rektuma.
Može doći i do zatajanja organa. Zasad nema lijeka, iako su neki eksperimentalni lijekovi bili efikasni. Pacijentima se daje puno tekućine i transfuzija krvi. Oni koji prežive pate od dugotrajnih posljedica i komplikacija.
Ebola se širi i preko zaraženog mesa i kroz kontakt s tjelesnim tekućinama zaraženih životinja i ljudi.
Ameba koja jede mozak (Naegleria fowleri)
Riječ je o mikroskopski malom organizmu koji živi uglavnom u stajaćim vodama, kao što su jezera, lokve, loše održavanim bazenima za kupanje s malo hlora te toplim otpadnim vodama iz tvornica i u tlu. Nakon udisanja inficirane vode, ameba ulazi u nervni sistem i “spaja se” na živce njuha. Potom se seli u nosni živac u prednjem mozgu, gdje se hrani nervnim tkivom i množi. Nakon što pojede veći dio živca za njuh, infekcija se širi velikom brzinom na ostatak mozga. Rezultat je primarni amebni meningoencefalitis, odnosno gnojna upala mozga i moždanih ovojnica.
Ova infekcija doslovno uništava mozak, piše QualityHealth. Uzrokuje ukočenost vrata, glavobolju, groznicu i halucinacije. Već par dana nakon infekcije može doći do smrti, a ona obično nastupa oko 14 dana nakon zaraze zbog zatajenja disajnog sistema. Iako zvuči grozno, vrlo je rijetka i svijetu je do sada zabilježeno oko 300 slučajeva do 2008. godine.
Bakterija koja se hrani ljudskim mesom
Ona uzrokuje infekciju medicinski poznatu pod imenom nekrotizirajući fasciitis. Bakterija ulazi u tijelo kroz ranu i širi se. Infekcija stvara toksine koji razaraju tkivo i pri tom uzrokuju ekstremno jaku bol, oticanje i promjenu boje kože. Ako se ne liječi odmah jakim antibioticima, pacijenti mogu izgubiti ekstremitete pa i umrijeti.
Izaziva je opasan soj streptokoka grupe A. Koža poprima ljubičastu boju i mogu se razviti veliki mjehuri ispunjeni tekućinom i gangrenom. Osim uz antibiotike, liječenje često podrazumijeva i hirurško odstranjenje odumrlog tkiva. Smrtnost je oko 30 posto.
Sindrom zaključanog čovjeka (locked-in syndrome)
Ljudi s ovom bolešću su potpuno svjesni svega ali ne mogu se pomaknuti niti ispustiti ikakav zvuk. Ne mogu micati donji dio lica, žvakati, niti gutati. Mogu eventualno komunicirati treptanjem. Ovo stanje najčešće se događa nakon moždanog udara, krvnog ugruška, teške traume, tumora ili opasne infekcije.
Vrlo je rijetka pojava, ali smrtnost je visoka i često bolesnici umiru unutar mjesec dana. Djelomičan ili potpun oporavak moguć je s vremenom, ali samo u određenim slučajevima kada je uzrok reverzibilan. Postoje primjeri i kada su ljudi s ovim sindromom preživjeli 18 godina.
Gripa
Iako o gripi ne razmišljamo kao o smrtonosnoj bolesti, Španjolska gripa koja je harala od 1918. do 1920. godine odnijela je između 50 i 100 miliona života u cijelom svijetu (procjene su različite). Zarazila je trećinu stanovništva, a uzrokovao ju je podtip ptičje gripe H1N1. I danas gripa nastupa naglo, s visokom temperaturom, bolovima u kostima i općom malaksalošću. Obično traje dvije do tri sedmice i većina ljudi je preboli bez velikih komplikacija.
No, gripa i danas uzrokuje brojne smrti.
Svake godine od nje umre 250.000 do 500.000 ljudi. Obično od nje umiru ljudi kompromitiranog imuniteta, poput hroničnih bolesnika, male djece i starijih osoba. U sjevernoj i južnoj hemisferi sezona gripe obično se javlja zimi, dok je na ekvatorskom području moguća u bilo koje doba godine.
Upala pluća
Nekad je bila izrazito smrtonosna, ali u današnje vrijeme je izlječiva antibioticima. Posebno je opasna za starije i sve one koji već pate od neke bolesti. Uzrokuju je virusi, bakterije, gljivice i drugi organizmi koji prodru do pluća, uslijed čega alveole otiču pa plućni bolesnici počnu teško kašljati, proizvode gustu sluz, disanje im postane kratko i ubrzano, a prati je i temperatura.
Vakcina protiv gripe obično je dobra preventiva, jer gripa je najčešći uzrok upale pluća, od koje godišnje umre oko 1,1 milion djece. U SAD-u je 2014. bila na visokom sedmom mjestu iako je upala pluća češća u nerazvijenim zemljama južne hemisfere, pogotovo u subsaharskoj Africi nego u razvijenim zemljama sjeverne hemisfere.
Bjesnilo
Ako vas slučajno ugrize životinja koja se čudno ponaša, nemojte se igrati s tim i odmah požurite u Hitnu pomoć. Ako dobijete potrebne injekcije brzo nakon ugriza, imate šanse da spriječite bolest uz redovno čišćenje rane. No, ako se ne vakcinišete, bjesnilo je gotovo uvijek fatalno, s katastrofalnim simptomima koji uključuju delirij, halucinacije, agitaciju (nemir).
Bjesnilo je, zapravo, virusni encefalitis, koji se prenosi slinom zaraženih šišmiša, rakuna, lisica ili drugih sisavaca. Prvotni simptomi su depresija i vrućica. Virus bjesnoće napada mozak i leđnu moždinu uzrokujući raširenu upalu mozga i moždine.
