Eventualno prekrajanje granica na Balkanu između Srbije i Kosova, odnosno razmjena teritorije za koju se neki političari regije zalažu, Pandorina je kutija, koja bi izazvala razarajuće događaje u regiji zapadnog Balkana, kaže za Al Jazeeru bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling.
On je, uz Carla Bildta i Paddyja Ashdowna, jedan od tri visoka predstavnika međunarodne zajednice koji su nedavno uputili otvoreno pismo Federici Mogherini, evropskoj povjerenici za vanjsku politiku i sigurnost, u kojem se navodi kako su njih trojica zabrinuti objavama zvaničnika Evropske unije da bi mogli podržati dogovor predsjednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hashima Thacija, o “korekcijama granica”, odnosno o potencijalnoj razmjeni teritorije.
U razgovoru za Al Jazeeru Schwarz-Schilling navodi kako separatističke politike, kao što je ona predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koristi navode od dogovoru Srbije i Kosova o razmjeni teritorija kako bi istakle svoje pretenzije. Ipak, iskusni njemački diplomata i političar kaže kako takva agende nemaju nikakve šanse, da je Bosna i Hercegovina suverena i cjelovita država, čiji bi građani na predstojećim izborima trebali “okončati diktaturu etničkih stranaka”.
- Sve su glasniji pozivi na razmjenu teritorije ili korekcije granica između Srbije i Kosova. Kako komentirate te pozive?
– Veoma sam skeptičan oko tih etnički opravdanih promjena granica, jer imaju potencijal da se razviju u dalje sukobe između manjinskih i većinskih naroda.
- Jedan ste od tri bivša visoka predstavnika u Bosni i Hercegovini koji su potpisnici otvorenog pisma Federici Mogherini. U pismu se upozorava kako bi razmjena teritorije između Kosova i Srbije mogla kreirati probleme u cijeloj regiji. Kako bi se ti problemi mogli manifestirati?
– Pa, naprimjer, predsjednik RS-a sedmicama je samo govorio o odvajanju RS-a od [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine, s ciljem uništavanja međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
- Ideju o razmjeni teritorije podržale su Sjedinjene Američke Države (istup Johna Boltona). Mogu li tu podršku za svoje ciljeve iskoristiti i oni koji predlažu tu ideju, kao i separatisti iz Bosne i Hercegovine?
– Bilo kakvu podršku tog tipa, bez obzira ko je daje, koriste etnički separatisti za vlastite svrhe. Iz SAD-a su jasno naveli kako nema paralela između RS-a i Kosova. Bosna i Hercegovina je već bila suverena i priznata država prije Dejtonskog sporazuma. Stoga separatističke agende nemaju šanse – niti u SAD-u, niti u Evropi.
- Iza sebe imate brojne godine međunarodnog iskustva u politici i diplomatiji. Mogu li ovakve ideje, o korekciji granica, dovesti do rješenja višestoljetnih sporova ili otvaranja novih rana na Balkanu?
– Ova situacija je kao Pandorina kutija. Ako se otvori, može izazvati užasne razarajuće događaje u cijeloj balkanskoj regiji. Upravo zbog toga smo mi, kao bivši visoki predstavnici, pisali ovo otvoreno pismo gospođi Mogherini.
- Kako procjenjujete trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i ulogu visokog predstavnika u ovoj državi? Da li nacionalističke tendencije i politike koriste činjenicu da su druge krize (kao što su izbjeglička, migrantska ili jačanje ekstremne desnice u Evropi) skrenule pažnju sa Bpsne i Hercegovine? Da li su takve snage zainteresirane za vraćanje stanja od prije Dejtonskog sporazuma?
– Situacija u Bosni i Hercegovini je veoma napeta danas, zbog činjenice da propaganda nacionalističkih politika nije bila uzimana zaozbiljno, iako je trenutni visoki predstavnik Valentin Inzko stalno isticao ove veoma ozbiljne političke opasnosti. Može se reći da su, zahvaljujući samo sretnim okolnostima, propali svojevremeni pokušaji da se ukine pozicija visokog pozicija. Kako sam Vam ranije rekao, nacionalisti koriste sve što mogu u svoju korist, uključujući i činjenicu da Bposna i Hercegovina dugo vremena nije u centru pažnje. No, čak ni to im neće pomoći da ispune svoje ciljeve.
- Da li takvoj situaciji pridonosi i činjenica da sve više mladih ljudi odlazi sa Balkana i odlučuje se za države kao što su Švedska, Danska ili Njemačka?
– Apsolutno. Dok god Bosna i Hercegovina ne bude čvrsta demokratska država, mlade generacije će nastaviti s emigriranjem. Izbori su sada nova prilika za okončanje diktature etničkih stranaka. Mogu samo poručiti mladima u Bosni i Hercegovini: koristite svoju moć, glasajte! Glasajte kako bi postigli demokratsku čvrstinu u svojoj državi, kako bi vodili u bolji život u budućnosti i kako bi donijeli tu promjenu u svoju državu.
- Da li je ostatak Balkana sposoban postići kompromise kao što su Makedonija i Grčka uradili u sporu oko imena Makedonije?
Kompromise je moguće uraditi samo onda kada na vlast dođu političari povezani s narodom i koji ne misle samo na sebe.
- Koliko su blizu države zapadnog Balkana Evropi i evropskim integracijama? Da li ovakve politike o kojima smo razgovarali udaljavaju bivše jugoslovenske republike od Evropske unije?
– Ako ste blizu evropskih vrijednosti, onda ste blizu i EU. Ako ste i dalje daleko od postizanja tih vrijednosti, onda morate žestoko raditi da postignete demokratske strukture s evropskim vrijednostima.
