Skriven u srcu Šar Planine nalazi se obor (na makedonskom: bačilo) u koјеm Medžit Amiti uzgaja ovce, ima šarplanince i proizvodi organski sir. Nekada je imao 12.000 ovaca, a danas tri puta manje. Razlog je, kaže, loša infrastruktura, nered, uništavanje prirode i nefunkcionalnosti državnih organa.
Zbog nedostatak puteva, sir i mlijeko još prenosi uz pomoć konja. Nakon prirodnih nepogoda, policija i šumari čekaju na njega da probije put do bačila. Amiti smatra da veliki dio njegovih poteškoća mogu biti riješeni ukoliko se Šar Planina proglasi za nacionalni park.
“Moja dobit će biti u postojanju reda. Bit će kontrole. Planina će biti čištija, imat će čuvare, izgradili bi se putevi, neće biti smeća ili divlje sječe šume. Neće moći svako raditi šta hoće”, kaže Amiti.
Takvu inicijativu vladajući funkcioneri aktualiziraju svake godine, dodaje on, pred izbore ili u svrhu političkog marketinga. Na kraju ništa nije učinjeno.
“Samo lažu narod. Nikoga ne zanima ovaj problem. Postavljaju ministre u vladi koji su samo figure. Postavljaju nestručne osobe, koje ne znaju šta rade. Ne može neko ko nije ništa radio u životu znati šta je nacionalni park. Ja znam šta je nacionalni park i znam što se time dobija”, dodaje Amiti.
Na devastaciju prirode ukazuju i stanovnici, i planinari [Reuters]
Smatra kako bi takav status šarplaninskog područja oživio regiju i pomogao njenom razvoju.
“Grupe stranih turista dolazile bi u moje bačilo, pa bi okusili kiselo mlijeko ili organski sir, što bi bilo od velike koristi za mene. Sve bi bilo bolje organizirano. Mogao bih se povezati s nacionalnim parkom, pa da grupama prodajem sir ili mladi sir. Makar i da uložim nešto, to će mi se vratiti. Sada nema ništa. Pusto je”, žali se.
Stanovnici za inicijativu
Lokalno stanovništvo koje živi u selima šarplaninskog područja prihvata da se planina proglasi za nacionalni park. Istraživanje koje je provelo Makedonsko ekološko društvo navodi da je čak 83 procenata anketiranih pozitivno odgovorilo na to pitanje.
Koordinatorica istraživanja Frosina Pandurska Dramićanin kaže da su katastrofalne poplave na tom području prošlog ljeta, koje su odnijele šest života, promijenile svijest kod ljudi.
“Lokalno stanovništvo sada spominje te nemile događaje riječima: ‘Priroda nam je uzvratila’. Oni shvataju da se ne možemo vječno ponašati na isti način a da ne snosimo posljedice”, kaže ona.
Ukupno 79 posto anketiranih smatra da je priroda na Šar Planini nezaštićena, a 65 posto je odgovorilo da se sječa drveća obavlja bez regulacije. U istraživanju, na reprezentativnom uzorku, bili su anketirani ljudi iz šest općina na području Šar Planine, koje obuhvata više od 250.000 stanovnika.
Pandurska Dramićanin navodi da su ljudi uglavnom neopravdano bili zabrinuti da će im biti uskraćen pristup prirodnim resursima. Pojašnjava da bi, kad se jedno područje proglasi za nacionalni park, uprava bila moćnija da suzbije ilegalne aktivnosti, a područje zaštićenije, postojala bi neka pravila ponašanja i to bi donijelo značajan razvoj.
Stanovnici sela na Šar Planini ne vjeruju odgovornima i traže zaštitu prirodnih ljepota [Reuters]
“U nacionalnom parku lov ne bi trebao biti dozvoljen, ilegalna gradnja također. Reguliralo bi se skupljanje šumskih plodova, smanjila bi se ilegalna sječa. To je po pitanju resursa. S druge strane, lokalno stanovništvo produžiće da živi na isti način, ali će imati mogućnost ponuditi usluge koje su vrlo popularne za razvoj eko-turizma. Smještaj, tradicionalna hrana koju bi svi željeli okusiti, planinarske ture, lokalni vodiči koji najbolje znaju to područje ili jahačke ture. Ono što pokušavamo prenijeti je da se to ne razvija preko noći, već je brend koji se gradi i koji se prenosi sa čovjeka na čovjeka, bez klasičnog marketinga”, ukazuje.
Dodaje kako makedonsko Ministarstvо životne sredine, i pored toga što ima obavezu i finansije, nikako da pripremi studiju za procjenu resursa. Cjelokupni proces je zaustavljen zbog političke krize u zemlji.
Istraživanje ekologa pokazuje ogromno nepovjerenje lokalnog stanovništa u institucije. Između 65 i 80 posto anketiranih su odgovorili da ne vjeruju lovnim i šumskim čuvarima i inspektorima, lokalnim vlastima i političarima uopće.
Samo politička obećanja
Sa strane Kosova, Šar Planina je nacionalni park još od 1986. godine. Inicijativa da se proglasi i u Makedoniji, također, nije nova. Provlači se u vladinim i ministarskim programima više od decenije. Posljednja dva ministra za životnu sredinu su tvrdili da je taj proces prioritet, ali nikada nije stigao do neke konkretnije faze.
Iz Ministarstva životne sredine su kratko odgovorili da je cijeli proces zaustavljen do izbora, zakazanih za 5. juni, i da ne mogu dati nikakve nove ili detaljnije informacije oko ove inicijative.
Vlada je prije dvije godine najavila velike investicije na tom području, posebno u skijaškom centru Popova Šapka, kao što su rekonstrukcija puta, nova žičara i staze za skijanje, hoteli i restorani… Od kompletnog remonta nije bilo ništa.
Sa strane Kosova, Šar Planina je nacionalni park još od 1986. godine [Reuters]
I dok je proces proglašavanja Šar Planine nacionalnim parkom na čekanju, nastavljaju se zločini nad prirodom. Ilegalna gradnja, masovna sječa i krupna mehanizacija su redovna i nekažnjena pojava u šarplaninskim šumama.
Uposlenici u državnim institucijama koji trebaju kontrolirati područje javno ne žele govoriti, ali kažu da im nedostaju resursi da obavljaju svoj posao. U neformalnom razgovoru navode da postoji sprega između onih koji prave štetu i onih koji ih za to trebaju kazniti.
Povezanost prirode i tradicije
Često na štete ne upozoravaju oni koji bi trebali, a to su institucije, već planinari koji prolaze tim predjelima. Jovan Božinoski, predsjednik Planinarskog društva Ljuboten, poznaje svaki kutak šarplaninske prirodne ljepote. Svjedoči o masovnoj sječi šume, koju čine organizirane grupe koristeći tešku mehanizaciju.
Kaže kako je važno da se zaštiti svaka vrijednost koju ima Šar Planina – bogata flora i fauna, kao i visoki turistički potencijal- koji treba razvijati što više.
“Prirode ima svugdje, ali najupečatljivije je ono što imamo kao podneblje – mješavinu kulture i tradicionalne vrijednosti koje se još prakticiraju u planinskim selima, hranu, koja je ekološka, i pejzažnu vrijednost. Možda nije grandiozno kao na Alpama, ali turistima je primamljiva zbog toga što su na 2.700 metara na vrhu i imaju prekrasan pregled naokolo”, kaže Božinoski.
Ironija na koju često ukazuju stanovnici Tetova je nelogičnost da taj grad, koji leži ispod najveće makedonske planine, ima problema s nedostatkom vode i zagađenim zrakom. Na makedonskom dijelu Šar Planine postoji 30 jezera, obilje izvora i vode, najmanje 200 vrsta endemičnih biljaka, 167 vrsta leptira i 49 vrsta puževa. Te jedinstvene karakteristike su bitan razlog da bi se ovo područje zaštitilo.
Makedonija trenutno ima tri nacionalna parka: Mavrovo, Pelister i Galičicu. Niko ne može kazati hoće li i kada će se Šar Planina pridružiti ovoj grupi. Svi su jednoglasni kako je najvažnije da to ne bude samo na papiru, već da se realno promijeni pristup prema tom ponosu zemlje.
