Od 2010. više od 2500 Roma sa Kosova je moralo da napusti Njemačku – među njima ima i onih koji su već godinama živjeli u Njemačkoj.
“Da, ipak se vraćamo u Njemačku!”. Radost osmogodišnjeg Adnana ne traje dugo. Adnan je saznao da ispred njegove kuće ipak nisu njemački predstavnici vlasti, već samo jedan novinar iz Njemačke. Adnan je zajedno sa njegovim 12-godišnjim bratom Senjurom i majkom prije mjesec dana deportovan iz okruga Lihov-Danenberg u Njemačkoj na Kosovo. “Policija je došla u pet ujutru. Spavao sam, jer uvijek moram da uzimam puno lijekova. Bilo je puno ljudi – policajaca, jedan ljekar. Rekli su nam da spakujemo stvari, jer moramo na Kosovo”.
“Ovdje je jako loše”, kaže njegova majka. 45-godišnja Vasvije, majka osmero djece, ne može da zaustavi suze. Ona i njena dva najmlađa sina odmah su deportovani na Kosovo. Kada su stigli, smješteni su u tzv. romsku četvrt u Mitrovici.
Porodica još jednom razdvojena
16-godišnji sin Halit te noći nije bio kod kuće, jer je poslije jedne fudbalske utakmice riješio da prespava kod prijatelja. S obzirom na to da nije mogao da ostane sam u Njemačkoj, i otac Zeki je ostao u zemlji. Time je porodica još jednom razdvojena. Još prošle godine, tri najstarija sina porodice Osmani deportovana su na Kosovo.
Vasvije sa sinovima sada živi u iznajmljenom dvosobnom stanu. Svi šestero spavaju u jednoj sobi, na podu, u strahu od policije i mogućih provala. Nedaleko od novog stana je i mjesto u kome su prije živjeli. Od porodične kolibe, sada je ostalo samo nekoliko kamenja.
U stranom svijetu
Porodica Osmani je 16 godina živjela u Njemačkoj. Troje najmlađe dece je rođeno u Njemačkoj. Oni govore njemački i pomalo romski jezik. U Njemačkoj su imali šestosoban stan. Sada njih šestero živi u 30 kvadrata.
U toj četvrti u Mitrovici živi oko 1900 Roma, Aškalija i Egipćana. Na ulici se često čuje njemački, jer su mnoge od tih porodica deportovane iz Njemačke. Deportacije su omogućene sporazumom između Njemačke i Kosova, potpisanim 2010. godine.
Svi izbjeglički kampovi uklonjeni
Romska četvrt u Mitrovici je ponovo izgrađena u posljednje četiri godine. EK i američka agencija za međunarodni razvoj USAID, investirale su više od pet miliona evra. Priča sa da je ovo najmodernija romska četvrt na Balkanu, ponosno kaže gradonačelnik južnog dijela Mitrovice, Avni Kastrati: “Opština Mitrovica je najbolji primjer u vezi sa vraćanjem Roma, Aškalija i Egipćana. Ovdje imaju vrlo dobre uslove. Svi imaju nove kuće ili stanove i žive mnogo bolje nego ranije”.
Još prije četiri godine je između 7000 i 8000 Roma živjelo u nehumanim uslovima u dva izbjeglička kampa na sjeveru Mitrovice. Oni su sada zatvoreni.
Nov početak
Ipak, najveći poblem je teška ekonomska situacija, kaže portparol opštine Mitrovica, Ahmet Jašari: “Procjenjuje se da je oko 90 odsto Roma nezaposleno.”
Gradonačelnik Kastrati ističe: “Kada se ljudi vrate iz inostranstva, potreban im je stan i posao. Potreban im je nov početak. Pokušavamo da riješimo probleme, ali mi nemamo mogućnosti.”
Nezaposlenost u Mitrovici i na Kosovu je veća od 50 odsto. Opština Mitrovica i kosovska vlada izdvajaju od 2000 do 3000 evra za Rome koji žele da osnuju mala preduzeća. Ali to je nedovoljno, kaže Kastratis.
Vlasti u Prištini pokušavaju da pomognu Romima kada je riječ i o obrazovanju. Starija djeca posjećuju škole sa nastavom na srpskom jeziku, na sjeveru podijeljenog grada. Mlađa djeca idu u škole u južnom dijelu Mitrovice – tamo je nastava na albanskom.
Povratak u Njemačku
Ali romska djeca deportovana iz Njemačke na Kosovo, najčešće ne govore ni srpski ni albanski. Pa tako i djeca porodice Osmani. Zato ona ne idu u školu.
Majka Vasvije je očajna: “Za nas ovdje nema perspektive”.
Oni se nadaju povratku u Njemačku. Dječak Adnan želi ponovo da ide u školu, u Njemačkoj: “Moj najveći san je da ponovo idem za Njemačku. Djeca su ovdje siromašna, kada ih vidim, žao mi ih je. Idu bosonoga, nemaju ništa i prljava su”, kaže osmogodišnji Adnan.
