U Beogradu je britanski prijedlog izazvao nezadovoljstvo i ocjene kako se radi o novom pritisku, ali postoji strah da bi ulaganje veta dovelo do prekida pregovora s Evropskom unijom, što bi imalo katastrofalne ekonomske posljedice za Srbiju. Što je potvrdio i Vučić koji je rekao da Srbija nije spremna podržati prijedlog rezolucije o Srebrenici, ali da je on spreman otići na obilježavanje 20 godina Srebrenice i odati poštovanje bošnjačkim žrtvama, piše Jutarnji list.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda trebalo bi, na prijedlog Velike Britanije, izglasati donošenje Rezolucije o Srebrenici, i to 7. jula, četiri dana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice genocida u ovom gradu u istočnoj Bosni.
Prema sadašnjem nacrtu rezolucije, na četiri stranice teksta čak 35 puta spominje se termin genocid, a samo tri puta pomirenje. Premda ne i eksplicitno, jasno je da se odgovonost za genocid pripisuje srpskim snagama.
Stvaranje funkcionalne BiH
Prema mišljenju diplomata u Zagrebu, Rezlucija o Srebrenici predstavlja pritisak na Srbiju kako bi se počela udaljavati od Rusije, ali i zbog srpske politike u Bosni i Hercegovini. Zbog protivljenja Milorada Dodika, britansko-njemačka inicijativa za BiH (čiji je cilj od BiH stvoriti funkcionalnu državu) na rubu je propasti pa je doveden u pitanje i najavljeni dolazak Angele Merkel u Sarajevo.
Srbija ima dvije mogućnosti – prva je da se vlasti u Beogradu priključe predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je najavio da će od ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova tražiti da Moskva stavi veto na usvajanje rezolucije. S Lavrovom se treba susresti i Ivica Dačić, srpski ministar vanjskih poslova.
Druga je da se u direktnim razgovorima s Londonom ili preko neke od članica Vijeća sigurnosti amandmanima pokuša ublažiti tekst dokumenta, koji je nepovoljan za Srbiju. Samo što obje ove varijante nose rizik novog zaustavljanja pregovora Srbije s Evropskom unijom, a to si Vučićeva vlada ne može dopustiti. Rezoluciju predlaže Velika Britanija, koja je jedna od najutjecajnijih članica Europske unije, i ako bi u Beogradu podržali veto, ušli bi u konflikt s Londonom.
U prvom slučaju, diplomati su za Jutarnji list, procijenili da bi Rusija za veto zauzvrat zahtijevala da se Srbija obaveže kako se neće priključi NATO-u, unatoč pritiscima nastavi odbijati uvesti sankcije protiv režima Vladimira Putina, ali i da omogući nove ruske investicije.
A s racionalnog stajališta, Srbija nema preveliku korist od savezništva s Rusijom. Unatoč uobičajenom vjerovanju, Putinova balkanska politika izrazito je pragmatična. Srbija, primjerice, skuplje plaća uvoz ruskog plina nego Mađarska, Austrija ili Njemačka.
Ništa od Dodikovih kredita
U ruske poslovne interese uvjerio se i Dodik. Ekonomska situacija u u bh. entitetu RS izrazito je teška i dug Dodikova entiteta na kraju prošle godine iznosio je čak 4,7 milijardi KM. Milorad Dodik zatražio je kredit od Rusije. Iako je u martu najavio da u RS stiže prvih 70 miliona eura od ruskog kredita teškog ukupno 270 miliona eura, do sada nije stiglo ništa.
Ubrzo se otkrilo da Rusi žele hipoteku na dijelove ili na kompletnu Elektroprivredu Republike Srpske. Dodik je u Moskvu otišao da bi ishodio kredit i usput pokušao lobirati protiv Rezolucije o Srebrenici. U Rusiji su jako zainteresirani i za kupnju Elektroprivrede Srbije (EPS), koju želi ruska državna Elektroprivreda (RAO UES). Vučićeva vlada je najavila raspisivanje tendera za traženje strateških partnera, ali Rusi insistiraju na prodaji putem direktnih pregovora, kao kod Naftne industrije Srbije, koju su kupili za svega 400 miliona eura.
