Moskva je zabrinuta zbog zaoštravanja odnosa između Irana i SAD-a i Trumpovih kritika nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Rusija nastoji smiriti tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nakon što je predsjednik Donald Trump došao na vlast održavanjem stalnih kontakata s ovim dvjema stranama. Međutim, ovakve ruske aktivnosti i konstantna upozorenja na posljedice eskalacije nisu spriječile Washington da uvede nove sankcije Teheranu.
Spomenuto je ponovo vratilo iransko nuklearno pitanje u centar pažnje te se počinje govoriti o mogućnosti da Iran ne ispoštuje nuklearni sporazum zaključen 2015. godine nakon maratonskih pregovora između šest velikih sila (SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije, Francuske i Njemačke).
Ovakav razvoj dešavanja Moskva vidi kao negativan smatrajući da nikako ne ide u prilog razvijanju odgovarajućeg ambijenta za provođenje Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) za iranski nuklearni program.
Putin kao posrednik
Dok ruski eksperti naglašavaju da Teheran i Washington, gledano s pravne strane, nemaju pravo istupiti iz nuklearnog sporazuma bez zajedničkog plana djelovanja, koji uključuje sve države potpisnice, politički ekspert magazina Rusija u globalnoj politici Fjodor Lukjanov kaže da se ovdje ne govori o tome da će Iran poništiti sporazum o nuklearnom programu nego o novim američkim sankcijama nametnutim Teheranu zbog testiranja raketa ili nekih drugih razloga.
Dodaje da se ovakvim američkim potezom nuklearni sporazum želi obesmisliti jer se Teheran želio osloboditi sankcija. U slučaju uvođenja sankcija Iran se neće pridržavati elemenata ovog sporazuma.
Od nove američke administracije zavisi kako će se stvari razvijati u narednom periodu, dok je administracija ruskog predsjednika Vladimira Putina spremna preuzeti na sebe ulogu posrednika između Teherana i Washingtona. Međutim, mogućnosti Moskve, prema Lukjanovljevom mišljenju, ostaju ograničene zato što je Trump uvijek bio neprijateljski usmjeren prema Iranu. Stoga je teško zamisliti da će Moskva uspjeti promijeniti primarno pitanje u Trumpovoj politici i ideologiji.
Strahovi Moskve dodatno rastu pri samoj pomisli na potencijalno opstruiranje saradnje triju država – Rusije, Turske i Irana – u cilju rješavanja sirijske krize, na što se Moskva uveliko oslanja. U ovom kontekstu politički analitičar ruskog Vijeća za međunarodne odnose Ruslan Mamedov kaže da će isključivanje Irana iz političkih tokova na Bliskom istoku rezultirati novom i znatno radikalnijom iranskom politikom te da se neće pridržavati određenih principa u rješavanju sirijske krize. Mamedov ističe da to neće biti rješenje za američke probleme nego sasvim suprotno. Time će se suziti manevarski prostor za rješavanje sirijske krize i neće se pozitivno odraziti na program neširenja nuklearnog oružja.
‘Vruće’ iransko pitanje
Jasno je da je Rusija spremna poboljšati svoje odnose s Amerikom i obrnuto. Washingtonu više odgovara da se Moskva udalji od Teherana i promijeni svoju politiku prema ovoj strani. Ali, ruski eksperti isključuju tu mogućnost, dajući prevagu mišljenju da će Moskva nastaviti diplomatsku saradnju s objema stranama, vodeći se svojim interesima, bez obzira na bilateralne odnose.
Lukjanov kaže da Rusija u ovom slučaju neće zamijeniti jednog partnera drugim samo zato što je došlo do promjene američke administracije, a to će je dovesti u poziciju između dvije vatre. U konačnici, to se svodi na diplomatiju, čiju je efikasnost Moskva pokazala u posljednjem periodu. Primjer za to jest sposobnost Rusije da istovremeno gradi dobre odnose s Iranom, Izraelom i Saudijskom Arabijom, što se smatra velikim uspjehom.
Mamedov je istakao da će Moskva, ako doživi neuspjeh u približavanju stavova između Amerike i Irana, zauzeti umjeren i neutralan stav i posegnuti za kompromisnim rješenjima.
