O rezultatuma dijaloga Beograda i Prištine, problemima i pravima građana i mogućim rješenjima danas su u Prištini na okruglom stolu koji je organizovao KFOS razgovarali bivši članovi pregovaračkog tima, predstavnici kosovskih institucija i civilnog sektora.
“Forum 2015” i Kosovski fond za otvoreno društvo (KFOS) organizovali su debatu pod nazivom “Rješenje” što je ujedno i naziv analize koju je objavio KFOS a kojom se upoređuje Ahtisarijev plan sa nekoliko modela koji donose niži ili viši nivo posebne brige prema manjinama.
U studiji “Rješenje” koju je objavio KFOS razmotreni su neki evropski modeli za manjinske grupe, koji se često predlažu kao moguća rješenja za sjever. Razmotreno je šta, u poređenju sa Ahtisarijevim planom, nude često predlagani modeli – Ohridski sporazum u Makedoniji, autonomija Vojvodine, Južni Tirol i Katalonija. Prema ovoj analizi Kosovo je, kada su manjine u pitanju, daleko ispred ovih regiona kada je riječ o upotrebi jezika, položaju medija i religije ali iza Katalonije, kada su u pitanju finansije, sudstvo, zdravstvena zaštita i policija.
Prema ovoj analizi, Kosovo je jedina oblast gdje su, kako se navodi “ne-većinske zajednice izjednačene u pravima sa većinskom zajednicom”.
Bivši pregovarač prištinskog tima, Veton Suroi, kazao je na debati da Kosovo ni jednog trenutka nije izašlo sa konkretnim prijedlogom i pametnim prijedlozima o prevazilaženju političkih problema na Kosovu.
“Kosovo je proglasilo nezavisnost u veoma teškom momentu, provlačeći se kroz iglene uši. Odmah sutradan, nakon tog proglašenja, trebalo je da shvate da se Srbija prostire do teritorija kojima kosovska vlast ne upravlja. Kosovo je u ovaj poslijednji pregovarački proces ušlo potpuno nepripremljeno prihvatajući npr. načeno formiranje Asocijacije srpskih opština bez priznavanja nezavisnosti Kosova što je mimo Ahtisatijevog plana i Ustava Kosova ili npr. formiranje fonda za razvoj sjevera Kosova”, kazao je Suroi.
Poslanica u Skupštini Kosova, Rada Trajković, (JSL) kaže da je međunarodna zajednica zajedno sa Albancima pripremila mapu puta za nezavisno Kosovo koja se godinama sprovodi kroz Ahtisarijev plan.
“Srpska država je kroz Platformu ponudila svoju verziju rešenja koje bi dovelo do normalizacije stanja s tim što zaista ne idu priznanja ali sa prihvatanjem intitucija sa kojima se može sarađivati. Ja mislim da je to veliki kompromis”, rekla je Trajkovićeva.
Ilir Deda, direktor KIPRED-a, misli da se trenutno ulazi u kritičnu fazu dijaloga naročito kada je riječ o sjeveru.
“Kada smo u nedostatku vremena, kao što je sada situacija, onda će Evrospka Unija probati da nametne rješenje za sjever. Ako to rješenje bude kao što oni planiraju neka posebnost za sjever onda to neće voditi normalizaciji već povećanju tenzija”, kaže Ilir Deda.
Azem Vllasi, savjetnik premijera Kosova za spoljne poslove kazao je nakon debate da će proisteći najbolja rješenja iz dijaloga samo ukoliko se obe strane rukovode Ahtisarijevim planom.
“Nema nikakve veze što taj plan Srbija ne priznaje jer se radi o stvarima koje se tiču unutrašnjosti Kosova odnosno položaja Srba na Kosovu. To nije plan za Srbiju. Ahtisarijev plan je plan za Kosovo”, rekao je Vllasi.
Osima analize “Rješenje” danas je predstavljena i studija “Ukloniti maglu konflikta” Kosovskog instituta za mir, koja se bavi problemom sjevera Kosova i političkim dešavanjima nakon 1999. godine.
