Rezolucija predviđa veće angažovanje Vlade Kosova na ekonomskom razvoju, posebno na otvaranju novih radnih mjesta, kreiranje fonda za spriječavanje ilegalne migracije, izmjene fiskalnih politika, uspostavljanje carinskih, poreznih i administrativnih olakšica za sve one koji otvaraju više od deset novih radnih mjesta, te oslobađanje od poreza i taksi i dr.
Rezolucija predviđa i subvencije za sve domaće proizvođače ili za one koji su zainteresovani da otvore nove biznise u oblasti poljoprivrede.
Od MUP-a Kosova i Policije zahtjeva se da budu aktivniji u spriječavanju kriminalnih grupa trafikinga, da pravosuđe rješi takve predmete, da Ministarstvo integracija intezivira kampanju informisanosti o ilegalnoj migraciji i azilu, i da vlada radi na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viza.
„Pozivam izvršnu vlast da što prije počne sa sprovođenjem tačaka ove rezolucije“, kazala je Donika Kadaj Bujupi iz Alijanse za budućnost Kosova, koja je inače predložila ovu rezoluciju nakon dogovora sa ostalim partijama.
Ovoj sjednici, međutim, nije prisustvovao niko iz vladinog kabineta.
Iz Demokratske partije Kosova rekli su da pitanje ilegalne migracije predstavlja najveću brigu kosovskih institucija u ovom trenutku i da se ovim problemom što pre trebaju baviti sve institucije.
Iz Demokratskog saveza Kosova istakli su da se ovaj negativni trend treba zaustaviti, a iz Pokreta Samoopredjeljenje navode da je situacija previše zabrinjavajuća.
Građani Kosova nastavljaju da svakodnevno napuštaju zemlju, a stručnjaci kažu da se to dešava iz dva razloga – nedostatak informisanosti o procedurama za azil u zemljama EU, i nedostatak ekonomske i razvojne perspektive.
Profesor ekonomije Naim Gashi u izjavi za RSE navodi da se putem različitih kampanja građanima mora staviti do znanja da emigracija zbog ekonomskih razloga ne omogućava pravo na dozvolu za boravak u EU. S druge strane, dodaje on, Vlada mora da radi na otvaranju novih radnih mjesta, i u tom smislu, treba se uraditi razlika između investicija u održivom razvoju i investicija u stvarnju radnih mesta.
„Postoje nekoliko sektora, kao što su poljoprivreda kod malih i srednjih preduzeća, prevađivačka industrija, gdje je potrebno manje investicija za otvaranje radnih mjesta. Dok u industriji, energetici, telekomunikacija, troškovi za otvaranje novih radnih mjesta su mnogo veći. Iz tog razloga Vlada treba da se orjentiše ka investicijama u malim i srednjim preduzećima, ka investicijama u poljoprivredi, turizmu, gdje postoji manji trošak za nova radna mjesta. Mi kao društvo ne patimo od budžetskog deficita, već od nedostatka radnih mjesta i perspektive za mlade“, kazao je on.
Profesor Gashi dodaje da razočarenje građana nije prisutno samo posljednjih nedjelja i mjeseci, već to traje 15 godina.
„Oni ne vide perspektivu ekonomskog razvoja za Kosovo, i jedini put za njih su države EU. Posljedice ove migracije su višedimenzionalne. U ekonomskom smislu, ljudski resursi su jedini resursi koji generišu prihode, a u političkom smislu, ovo je veliki hendikep Kosova na putu evropskih integracija. Pragmatično, mi gubimo naš narod i glavni resurs koji posedujemo“, dodaje Gashi.
Ekonomista Isa Tahiri navodi i da je ovakva situacija posljedica višegodišnjeg lošeg upravljanja zemljom.
„Kosovo ima veliko nadzemno bogatstvo, dobru zemlju. Podzemno bogatstvo se procjenjuje trilionima. Polovina naše populacije je između 15 i 24 godine starosti. Loše upravljanje je doprinelo ovakvoj situaciji“, kazao je on.
Migracija se odražava i u školama na Kosovu. Na osnovu posljednjih informacija Ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju, 5.200 učenika je napustilo škole.
