On je između ostalog govorio i o odnosima Albanaca sa Turskom ali i o religiji. U nastavku imate nekoliko pitanja na koje je odgovorio albanski akademik.
Express: Kosovo i Albanije teže integraciji u Evropskoj Uniji. Težak put zbog različitih problema kao što je korupcija, loša vladavina, nedostatak sprovođenja zakona. Sa druge strane i Priština i Tirana su pronašli Ankaru kao najlakšeg partnera za saradnju. Trebamo li brinuti zbog ovih odnosa sa Turskom kada znamo da je TUrska već odavno dala signale da želi ostvariti mnogo veći ekonomski uticaj na Balkanu ?
R.Qosja: Zašto da se zabrinemo zbog ekonomskih odnosa sa Turskom? Zašto da se plašimo jednog, kako ste sami naveli, “najlakšeg partnera za saradnju”? Zašto da nazivamo, kao i vi, ekonomske odnose “Ekonomski utjecaj”? Nazvani ekonomski utjecaj je odnos koji možeš i ne moraš prihvatiti. U slućaju da ekonomski odnosi sa Turskom više odgovaraju nama od nekih drugih zemalja u blizini ili dalje, zašto da ne prihvatimo takve ekonomske odnose sa ćejfom ? Ja ne vidim ništa zaprepašćujuće u saradnji sa Turskom, ne samo u ekonomiji. Samo je Srbiju uhvatila panika od Turske, od razvoja i napredka Turske u poslijednjih 20-30 godina. Samo Srbija širi strah na Balkanu od Truske rekavši da Turska vraća otomanizam, što pojedini srpski intelektualci nazivaju neosmanizam. U knjizi jednog amerićkog istrtaživaća o svijetu u narednih 100 godina, SAD-a, Japan, Turska i Meksiko su zemlje koje će najviše uticati na sveobuhvatni politički, društveni, ekonomski i kulturni razvoj na svijetu. U Srbiji je podignuta zabrinutost zašto je premijer turske Erdogan izjavio u Prizrenu, rečenicu koja je više umjetničke a ne političke prirode: Kosovo je, kaže Turska i Turska je Kosovo. Srpski politićki intelektualci poznati po svojoj netrpeljivosti prema islamskoj vjeroispovjesti su zatražili od svoje države da zaustave svoje odnose sa Turskom jer je turski premijer njihovu pokrajinu Kosovo učinio turskom. Upravo zbog toga što pate od netolerancije prema islamu, oni ne žele da znaju kada izjavio da je Kosovo Turska učinio je Kosovo turskom, ali kada je izjavio da je Turska Kosovo, premijer Erdogan je Tursku učinio kosovskom, odnosno albanskom. Premijer Erdogan je povećao Tursku za dva miliona “turaka” na Kosovu, dok je produžio Kosovo sa 70 miliona “albanizovanih turaka”. Nema sumnje da su reakcije Srba na ovu izjavu Erdogana bile naivne i primitivno nacionalistićke.
Express: Polemisali ste žestoko oko civilizacijske orijentacije Albanaca sa piscem Ismailom Kadare. Sada kada je Albanija dio NATO-a, Kosovo ima jaku međunarodnu prisutnost, Brisel takođe tvrdi da će se obije zemlje jednog dana integrisati u EU, da li možemo reći da smo dio Zapada ?
R.Qosja: Albanci žive na geografskom prostoru koji pripada evropskom kontinentu. Evropa je zapadni konetinent. Ove dvije istine pokazuju da smo geografski bili, da smo, i da ćemo biti dio Zapada sve dok mogući tekstonski pokreti ne promjene geografski pejsaž planete. Ali, to što smo geografski dio Zapada ne znači da smo u zapadu i sa svima ostalima. Nismo dio zapada sa religijom velikog broja Albanaca, nismo dio zapada sa velikim djelom naše kulture, nismo djelovi zapada sa mnogim titualima i mitovima u našim životima, nismo djelovi zapada sa pojedinim djelovima tradicije, nismo djelovi zapada sa današnjom nošnjom većine Albanaca, nismo dio zapada sa arhitektonskom tradicijom velikog broja Albanaca, sada oštećenoj, nismo dio zapada sa Ramazanom i Bajramom kojeg slavi veći broj Albanaca, nismo dio zapada čak ni sa imenima, da kažemo Alvaro a da ima prezime Berisha ili Kelmendi, nismo dio zapada ni sa mnogim imenima hrane, odjeće, posude za kućanstvo, itd. To su istine, željeli mi to ili ne. Nećemo postati dio zapada ako pokušavamo iskorijeniti osrijentalnu tradiciju, i identitet velikog broja Albanaca. Ne zaboravimo da je vjere u isto vrijeme ideologija, kultura i civilizacija. Ko bude zaboravio ove istine ima velikih šansi da postane banalni vjerski propagand koji nenegira, vrijeđa jednu religiju i glorifikaciju druge vjere. Dio zapada ćemo biti ne samo geografski već i politički, kulturno, moralno negirajući orijentalni identitet velikog broja Albanaca, ali i prihvatajući vrijednosti koje danas nazivamo zapadnim, koji su danas dio života mnogih takozvanih istočnih zemalja počevši od Japana i Turske. Koje su te vrijednosti? Moderna demokratija, pravna država, iskorenjivanja korupcije, tretiranje države kao servis građanima a ne kao vlast nad njima, neslaganje sa nepravdom, neslaganje sa lažima, jednakost u dostojanstvu i ostalo.
Express: Poslijednjih godina je aktuelizovano pitanje religije. Na ulicama Prištine i Kosova se mogu vidjeti ljudi sa dugom bradom i kratkim pantalonama, poznatiji kao pristalice radikalnog islamskog shvatanja. Jedan broj mladih je uključen i u vjerskim borbama. Da li ovo šteti Kosovu ?
R.Qosja: U svakom narodu, u svakoj državi, skoro uvijek ima prisustvo ekstremnih aktivnosti velikog broja ljudi. Kod različitih naroda, u različitim zemljama, u različito vrijeme su ove aktivnosti tretirane na drugačiji način. Znamo svi kako tretiramo staljinizam a kako tretiramo demokratiju. Mi smo mala zemlja, tako da prisustvo ekstremnih aktivnosti realno može biti štetno. Učešće nekih naših momaka u vjerskim ratovima je njihova nesreća koja donosi tugu svojoj porodici. Što se tiče duge brade i kratkih pantalona trebamo ih gledati onako kako ih gledaju u svim demokratskim zemljama, tolerantni sve dok njihovi nosiocu ne počnu sa nezakonitim aktivnostima.
