Mislim da je to nečasno, apsolutno, mislim da je neistinito i da vrijeđa žrtve i porodice žrtava, rekla je Beč-Neumann
Članica je svjetske Asocijacije istraživača i profesora genocida i ugledna sveučilišna profesorica sociologijedr. Janja Beč-Neumannizjavila je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) kako obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske (RS) predstavlja nastavak politike poricanja genocida i zločina.
Podsjetimo, 9. januara 1992. godine samozvana ‘Skupština srpskog naroda u BiH’, koja je osnovana 24. novembra 1991. godine, proglasila je takozvanu ‘Srpsku Republiku BiH’ na čelu sa Radovanom Karadžićem, čime je, kako smatraju bošnjačka udruženja žrtava, započeo genocid nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini (BiH).
‘Ta proslava meni znači jedan oblik poricanja. Liči mi, ako bih to vizuelno iskazala, na jednu hijenu koja se hrani mrtvima, a ne živima, koja se ceri, a niz lice joj cure krvave sline! Meni to tako izgleda. Mislim da je to nečasno, apsolutno, mislim da je neistinito i da vrijeđa, ne samo žrtve i porodice žrtava, već i sve one ljude, prije svega u Vojvodini, koji su bili protiv rata i sukoba. Vrijeđa hiljade Vojvođana koji su dezertirali i nisu htjeli da ratuju, kao i njihove porodice’, govori Beč-Neumann za AA.
Prema njenom mišljenju, dešava se nešto što se zove ‘paradoksalni moral počinitelja’.
‘A to je da počinitelji zločina imaju selektivno pamćenje. Oni pamte samo neke stvari, a druge stvari ne pamte upravo zbog toga što su u suštini, uprkos svemu, ljudska bića i ne mogu da podnesu toliku ogromnu količinu zla. Onda idu u neku paralelnu realnost koja zapravo ne postoji i stvara se neka nova lažan priča koja može da truje i narednih nekoliko generacija. U Republici Srpskoj ima sigurno časnih ljudi. Naravno, govorimo o onima koji su ostali… Ti ljudi ćute iz straha, iz koristi, iz različitih razloga, a najčešće u takvim totalitarnim strukturama ćute iz straha i nemogućnosti da nađu neki izlaz’, smatra ugledna profesorica.
Na konstataciju kako je svojevremeno izjavila da je upravo ‘negiranje genocida preduvjet za nove zločine’, te pitanje postoji li opasnost da se na ovim prostorima desi novo zlo, profesorica Beč-Neumann odgovara:
‘Genocid je zločin države. RS može da pravi strah, ali rat je jako skup projekt. RS je toliko siromašna. Da imaju finansijeri, onda bi drugačije odgovorila na ovo pitanje. Ali, drugo, kod većine osiromašenih, uništenih ljudi, ipak, dolazi do svijesti da su se oni borili za jednu pljačkašku elitu, jednu oligarhiju od dole. Siromaštvo vlada, veliki broj je nezaposlenih… Vješti manipulatori, istina, mogu da preusmjere taj očaj i beznađe u nekom drugom pravcu, ali ja to ne mogu dalje da predvidim. Kratko, rat je jako skup, genocid je zločin države, a ta država nema finansijska sredstva, iako i dalje ima istu ideologiju’.
Nikolić i genocid
Objašnjavajući zašto predsjednik Srbije Tomislav Nikolić iznova i iznova negira genocid u Srebrenici, te kakve su opasnosti generiranja ideologije koja stoji iza takvih razmišljanja, Beč Neumann je istakla kako je to ‘kontinuitet njegovog razvoja kao nacionaliste’.
‘To je dio njegovog istinskog bića. On je tu iskren. Mada tu ima i populizma i dnevne upotrebe. To je njegovo istinsko biće, njegove misli i ne može on dalje od toga’, zaključuje dr. Beč-Neumann.
