Ukoliko Abdul El-Sayed napravi iznenađenje i pobijedi na stranačkim izborima Demokratske stranke u Michiganu, bit će korak bliže da postane prvi guverner musliman u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj 33-godišnji naprednjački autsajder, koji je odbacio korporativne donacije, dobio je podršku senatora Vermonta i bivšeg predsjedničkog kandidata Berniea Sandersa i naprednjačke političarke iz redova demokrata Alexandrije Ocasio-Cortez, čija je iznenađujuća pobjeda na preliminarnim izborima u New Yorku krajem juna istakla sve veće podjele u njihovoj stranci.
Dok je El-Sayed privukao pažnju državnih medija, našao se pred brojnim preprekama. Ankete daju dvocifrenu prednost Gretchen Whitmer, bivšoj liderki Demokrata u državnom senatu. No, pristalice El-Sayeda ističu iznenadnu pobjedu Sandersa nad Hillary Clinton na izborima za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke 2016. godine u toj državi kao znak nade.
Ukoliko El-Sayed savlada protivnike na stranačkim izborima, i dalje je pred njim teška borba u saveznoj američkoj državi u kojoj je pobijedio Donald Trump tokom predsjedničkih izbora 2016. godine.
Uprkos svim preprekama, El-Sayed je dio šireg talasa dolaska američkih muslimana na liste kandidata u rekordnom broju, navodi Jetpac, neprofitna organizacija koja se zalaže za građanski angažman ove vjerske manjine koja ima 3,45 miliona članova.
Ključni moment
Ove godine je više od 90 muslimana, većinom demokrata, ušlo u utrku za javne pozicije na lokalnom, državnom i saveznom nivou, navodi Jetpac. Ova grupa navodi kako je to najviše u svim godinama od napada 11. septembra 2001. godine.
Dodaju kako je približno 40 njih još u konkurenciji.
Kako kaže Wajahat Ali, autor New York Timesa koji piše tekstove o vjeri, porodici i američkoj politici, od napada 11. septembra postoji trend „sve većeg angažmana i djelovanja (američkih muslimana i drugih zajednica) u američkom životu – od kulture do politike“.
Povećanje interesa za politiku se dešava uprkos – možda čak i zbog – talasa antimuslimanskih stavova nakon navedenih napada, a taj se fenomen povećao od izborne pobjede Trumpa.
Vijeće američko-islamskih odnosa (CAIR) dokumentiralo je 300 zločina iz mržnje nad muslimanima tokom prošle godine, a to je povećanje za 15 posto u odnosu na godinu prije, dok je Centar Southern Poyerty Law zabilježio organiziranje i jačanje protivmuslimanskih organizacija od pokretanja Trumpove kampanje 2015. godine.
Tvrdeći kako je Trumpova pobjeda „ključni moment“ za muslimane, ljude obojene kože i imigrante, Ali kaže: „Jedan od načina da se uzvrati je borba za ured kako bi se predstavljali ne samo muslimani već i američke vrijednosti i različite zajednice“.
Sumorna budućnost
Deedra Abboud, koja se u redovima Demokratske stranke bori za mjesto Arizone u američkom Senatu, jedna je od onih koje je Trumpov izbor motivirao da se politički angažira.
Ova pravnica i aktivistica za građanska prava navodi kako su prije 15 godina američki muslimani – prilično kao i druge imigrantske grupe – razmatrali da li da se uključe u političku arenu. Nakon napada 11. septembra, mnogi su bili pognute glave jer su se našli na udaru islamofobije, dodaje ona.
Navodi kako je rašireno nasilje nad američkim muslimanima nakon 11. septembra „ništa u odnosu na ono prema čemu idemo u vrijeme Trumpa“.
Šal koji Abboud nosi na glavi načinio je od nje metu islamofobnih napada na internetu i na skupovima.
„Neki dolaze na skupove namjerno kako bi me napadali. Dozvoljavamo im da ostanu jer kada ste kandidat na nekim izborima za ured, onda ne možete birati svoje biračko tijelo“, ističe ona kojoj također predstoji žestoka borba.
Lokalni mediji iz cijele države izvještavali su o sličnim incidentima i diskriminaciji nekoliko drugih muslimanskih kandidata.
Pretvaranje ljutnje u pozitivnu energiju
Revoltiran sve glasnijom i nasilnijom debatom o imigraciji, antimuslimanskim stavovima i ksenofobiji nakon Trumpova izbora, Amr Kotb se također uključio u talas muslimana koji žele biti dio političkog života.
„Želio sam ljutnju pretvoriti u pozitivnu energiju kako bih dobio šansu da promijenim te stvari. Nisam imao gdje otići. Tada sam shvatio kako se trebam fokusirati na lokalni nivo i krenuti od vlastite zajednice“, ističe Kotb koji se bori za poziciju savjetodavnog komesara susjedstva u Washingtonu DC.
Analitičari smatraju kako Trumpova retorika ne samo da navodi muslimane da budu kandidati, već je inspiracija da isto urade i veliki broj Latinoamerikanaca, američkih domorodaca i žena.
„Po prvi put ljudi strahuju da će demokratije biti uništena“, za Al Jazeeru je kazala Rula Jebreal, profesorica na Uiniverzitetu Miami.
„Trump uništava principe jednakosti, on pretvara državu u policijsku državu, u nešto od čega su naši djedovi pobjegli. On tjera ljude da strahuju za svoje živote i budućnost svoje djece. Ljudi pokušavaju ponovo osvojiti svoju budućnost.“
Kako se izbori u Michiganu približavaju, El-Sayed je više fokusiran na brige svoje zajednice nego na svoju vjeru.
„Ljudima Michigana je manje bitan način kako se ja molim od toga za šta se molim: moju porodicu, moju zajednicu, moju državu. Više imamo zajedničkog od toga što pokazuju oni koji nas žele podijeliti.“
