Poslijednji popis stanovništva na Kosovu je pokazao ono čega smo se najviše pribojavali, a to je, da su se slutnje, da smo se prepolovili u zadnjih desetak godina istinite.
Koji su uzroci našeg nestajanja, kažem nestajanja, jer se prostom matematikom dolazi do žalosne i frapantne činjenice da ćemo, nastavi li se ovaj trend, za dvadesetak godina ostati samo u malim enklavama. Svake godine se smanjuje broj upisanih učenika u školama i odprilike na svakih pet godina se ukida po jedno odjeljenje.
Sigurno je da su uzroci ovog trenda kompleksni i slojeviti, ali se prepoznavanjem uzroka koji je prvi korak, otvara mogućnost za rad na spriječavanju ovog trenda. Naravno neki uzroci, koji su i najvažniji prepoznatljivi su svima nama.
– Migracija u zemlje Evropske unije zbog ekstremne nezaposlenosti i teške ekonomske situacije.
– Bezperspektivnost kao poslijedica opšte krize u društvu.
– Nemogućnost obrazovanja na svom jeziku u visokoškolskim državnim ustanovama.
– Nedostatak kulturnih institucija (informisanje na svom jeziku počev od elektronskih medija, televizije, dnevne i nedjeljne štampe, osnivanje Bošnjačkog kulturnog centra…).
– Sporost u decentralizaciji i stvaranje opština sa većinskim Bošnjačkim stanovništvom.
– Asimilacija.
– Nejedinstvo političkih subjekata.
Nejedinstvo političkih subjekata je na poslijednjem mjestu po redu ali ne i po značaju, to je kap koja preliva času žući, koja je ionako prepuna.
Nije mi namjera da prozivam niti pojedince niti organizovane grupe, svako neka nosi svoj teret a vrijeme će pokazati ko je i šta radio.
Nemamo više vremena za međusobne prepirke uzrokovane ličnim animozitetima i bolesnim ambicijama. Krajnje je vrijeme da prestanemo da u ime naroda služimo stranačkim i ličnim interesima. Krajnje je vrijeme da prestanemo da uspjeh svoje stranke i doprinos zajednici mjerimo brojem opstruisanih projekata političkim oponentima. Krajnje je vrijeme da narodu pokažemo zrelost i posvećenost zajedničkom cilju, jer teško stanje zajednice nam zabranjuje da se razilazimo, zato što su tragične poslijedice toga velike. Neminovnost je da budemo zajedno, da nam riječ bude zajednička jer ima veću težinu, da nam djela budu zajednička, i da budemo svjesni da razilaženje nosi nered,uništava supstancu našeg naroda i neminovno utiče na slabljenje zajednice.
Razmislimo samo malo kome odgovara naše nejedinstvo i mnogi su odgovori na stolu.
Lokalni izbori su pred nama, ovo je možda poslijednja prilika da shodno našem broju u našoj regiji osvojimo najvise moguće. Pregledavajući prošle lokalne izbore i prebrojavajući glasove koji su izgubljeni u nejedinstvu dolazi se do zaključka da se u slučaju jedne zajedničke izborne liste i jedne koalicije, bila ona tehnička ili kakva god, sa ili bez predsjednika, broj odborničkih mjesta koja bi mogla bošnjačka zajednica da osvoji je najmanje pet. Sa ovim brojem odbornika mogu se dobiti dva direktorijata, zamjenik gradonačelnika, i još desetak pratećih radnih mjesta u opštinskim organima i javnim službama. Jasno je da pet odbornika imaju veliku snagu u odlučivanju u skupštini i mogu čak slobodno reći političkim žargonom, da imaju i određeni ”ucenjivački kapacitet” kada se budu glasali projekti za naše sredine. Svojoj zajednici, opštini, državi, najpotrebni smo kao jedinstveni i jaki.
Za zajednicu je bitno da odbornici budu čestiti i odgovorni ljudi bez obzira iz koje stranke dolaze a politički subjekti se uz malo truda mogu lako dogovoriti o podjeli mjesta.
Na zadnjim lokalnim izborima koji su održani 2009.godine, ukupan broj glasova svih bošnjačkih političkih subjekata u opštini Prizren iznosio je oko 6000. Ako je za jedno odborničko mjesto u skupštini Prizren trebalo 1200 glasova, zašto imamo samo tri odbornika, imamo ih zato što neke politički subjekti nisu mogli svojim izbornim rezultatima da osvoje ni jedno odborničko mjesto, a dva najjača politička subjekta nisu imala dovoljan broj glasova za trećeg, odnosno drugog odbornika.
Drugim riječima sa 6000 glasova, bošnjačka zajednica u Prizrenu bi sa jedinstvenom listom imala pet odbornika.
Zato apelujem na sve bošnjačke subjekte, nevladine organizacije, intelektualce, sve naše drage i cjenjene Bošnjake , da ulože svoj maksimum u cilju ukrupnjavanja naših političkih subjekata i stvaranja jedinstvene izborne liste, koja će imati za rezultat veću zastupljenost u skupštini Prizren i svim institucijama lokalne vlasti, a u interesu naše zajednice. Model sa takvom listom na redovnim lokalnim izborima koji se planiraju pri kraju 2013. godine, poslužio bi i za parlamentarne izbore, gdje bi pokazali jedinstvo svih Bošnjaka Kosova, koji su spremni da zastupaju interese zajednice i interese čitavog Kosovskog društva.
Ako neko smatra da su pozivi za jedinstvo neozbiljni a bilo je i takvih kvalifikacija, snosiće breme odgovornosti zauvjek, a opaska, da će na slijedećim izborima biti kažnjen, jer su pripadnici naše zajednice postali svjesni o neminovnosti jedinstva, još samo da političari smognu snage da se odupru stranačkim pritiscima i svojim sujetama.
Procesi globalizacije su na djelu i predvode ih velike sile poput SAD, Japana i Njemacke, i praćeni su političkom, medijskom i kulturnom integracijom. Svi aspekti globalizacije od ekonomskih, političkih i kulturnih mogu kod malih naroda dovesti do gubitka identiteta i ugrožavanja nacionalnih interesa.
Odbrana identiteta i nacionalnih interesa će biti lakša ako se branimo zajedno, u protivnom neka nam je Allah u pomoći.
Refik Šaćiri, zamjenik ministra za Evropske integracije
