U Ministarstvu dijaspore Vlade Republike Kosova održan je značajan susret sa prof. dr. Basilom Schaderom sa Pedagoškog fakulteta iz Ciriha i zamjenika ministra Ćerima Bajramija. Profesor Basil je, između ostalog, rukovodilac odsjeka za jezike emigracije i, kao znalac albanskog jezika, mnogo je pomogao oko izrade programa i udžbenika za dopunsku nastavu na albanskom jeziku u Kantonu Cirih… Inače, spomenuti Pedagoški fakultet iz tog grada je stajao iza ovog obimnog projekta koji je odrađen prije više godina.
Zamjenik ministra Bajrami, u prisustvu čelnice jedne od divizija u ministarstvu, Shukrije Ramadani i službenika za nastavu na nevečinskim jezicima, Anela Bajre, koji su aktivno učestvovali u razgovoru, pojasnio je gospodinu Schraderu da je na decembarskoj Konferenciji o institucionalizaciji dopunskog obrazovanja u dijaspori, odražanoj u organizaciji MD uz učešće MONT-a, u Prištini, jedan od njenih (mnogobrojnih) usvojenih zaključaka se dotiče obaveze Ministarstva dijaspore i Ministarstva obrazovanja Vlade R. Kosova da ispune svoje obaveze i prema dopunskoj nastavi na jezicima nevečinskih zajednica u dijaspori, po osnovu realnih potreba, u skladu sa ustavom i zakonima Bajrami je istakao neke specifičnosti bošnjačke dijaspore s Kosova, zasebno oko (ne)obuhvaćenosti njihove djece dopunskom nastavom, stvarnim potrebama, te nedostacima programa i udžbenika, zasebno za one u Kantonu Cirih, u Švicarskoj, ali i u ostalim zemljama zapadne Evrope. Osvrnuo se ukratko i na zakonski okvir u ovoj oblasti u Republici Kosovo.
Razgovarano je i o konkretnim mogućnostima i okolnostima da se sva bošnjačka djeca u emigraciji, zasebno u Cirihu, bez obzira na zemlju porijekla obuhvate ovom nastavom, koju eventualno zajednički pohađaju, ili bi to trebali da čine. Napomenuto je od gospodina Schradera da se dopunska nastava i njeno održavanje u načelu odnosi i organizuje za sve pripadnike emigracije jednog govornog područja i nacionalnosti, ali se ona može izvoditi i zajednički i zasebno, sve od prilike do prilike i sa djecom iz jedne države porijekla, u zavisnosti od broja učenika, odnosno stepena interesovanja njihovih roditelja.
Također je bilo riječi o specifičnostima bošnjačke kulture s Kosova, kao i njegove geografije, koje bi trebale biti obuhvačene u sadržaju budućih (dopunskih) udžbenika, a neki od udžbenika iz bosanskog jezika, gramatike, itd., moguće je bez večih problema koristiti iz Bosne i Hercegovine, odnosno od onih koji su urađeni za Bošnjake u Švicarskoj.
Profesor Schrader je iznio najmanje tri moguće opcije, od toga dvije konkretnije – oko izrade udžbenika, koje su ostale za daljnje razmatranje u nadlježnim ministarstvima na Kosovu, odnosno usvajanja one koja je najrealnija za optimalno vrijeme realizacije.
Dogovoren je nastavak daljnih kontakata, kao i izrada i podonošenje projekta ispred stručnih ljudi MONT-a, uz pomoć Ministarstva dijaspore Vlade Kosova. Obostrano je konstatovano da je poželjno nešto uraditi u narednom periodu, uzimajuči u obzir neophodnost potrebe omasovljenja dopunske nastave u Švicarskoj i zapadnoj Europi za mlade bošnjačke naraštaje i njihove kvalitetne integracije u zemlje boravka, ali i zbog očuvanja njihovog izvornog identiteta i kulture. Također je konstatovana neophodnost uključivanja predstavnika iz bošnjačke dijaspore u ovaj proces, pogotovo onih na Kantonu Cirih. (H. B.)
