U 2014. godini počela su dva nova rata, ali uz konflikte koji svoje korijene vode i od polovine 20. vijeka broj vođenih ratova u godini iza nas dosegao je 45. Najprimjetnije političke tenzije nastavile su se razvijati među državama istočne Evrope i Rusije, SAD-a i Irana, Izraela i Irana te Sjeverne Koreje i Južne Koreje.
Ratovi
Pretpostavlja se da je u 2014. godini u oružanim sukobima poginulo 217.000 ljudi. Građanski ratovi u Južnom Sudanu i Siriji uzrokovali su 40, odnosno 30 hiljada smrtnih slučajeva, dok je ukupni bilans tri godine dugog konflikta u Siriji koštao više od 190.000 života.
Među velikim ratovima bitno je sjetiti se iračkog konflikta koji je ove godine uzrokovao više od 13.000 pogibija.
Ratovi koji su privukli najviše medijske pažnje bili su izraelsko bombardovanje Gaze i Ukrajinski građanski rat. Pedesetodnevno bombardovanje uskog Pojasa Gaze uzrokovalo je smrt 1.500 civila, ako je suditi prema UN-ovom izvještaju. Nemiri u istočnoj Ukrajini prate se od aprila, a od tada je zabilježeno 4.700 pogibija.
Primjetni konflikti zabilježeni su Nigeriji, Centralnoafričkoj Republici i Pakistanu, a u ovim zemljama broj ubijenih dostiže oko 5.000. Libija, Somalija, Afganistan i Egipat također su zemlje u kojima je zabilježen veliki gubitak života.
Sirija
Godina iza nas ostat će zapamćena po pojavi nove frakcije u sirijskom ratu – Islamska država (IDIL). Brzim napredovanjem militantna grupa optužena za najgnusnije ratne zločine osvojila je oko 50 posto teritorije države. Pobunjeničke frakcije u Siriji različito doživljavaju njihovo prisustvo, a na sjeveru države najveći otpor pružaju kurdske snage.
Godina će biti zapamćena po angažmanu američko-arapske koalicije, koja zajedno sa Iranom i nekoliko zapadnih zemalja vrši bombardovanje položaja IDIL-a, sa pograničnim gradom Kobanijem u fokusu medija.
Palestina
Iako su obje strane proglasile pobjedu, bombardovanje Gaze uzrokovalo je najveću patnju za palestinske civile u proteklih nekoliko godina. Izraelska vojska angažovala je 170.000 vojnika nakon incidenta koji je pokrenuo kampanju opravdanu “pritiskom na Hamas“, a unutar granica Gaze odbranu su činili deseci hiljada pripadnika paravojnih formacija.
Izrael je izgubio 66 vojnika i zabilježena je pogibija šest civila. S druge strane, UN-ovo izvješće govori o više od 2.000 mrtvih na teritoriji Gaze, od kojih najveći broj čine civili i djeca.
Teroristički napadi
Najsmrtonosniji napadi terorističkih organizacija desili su se u Nigeriji, Afganistanu i Iraku. Boko Haram je preuzeo odgovornost za najveće napade u nigerijskim oblastima. Napad sa najvećim smrtnim bilansom odnosi se na neuspješan napad na zatvor, prilikom čega je ubijeno 212 osoba, uglavnom napadača samoubica i pripadnika Boko Harama. Napad se desio 15. marta, a cilj je bio osloboditi pritvorene militante.
Jedan od najvećih napada u Afganistanu desio se 17. januara, kada su Talibani prouzrokovali smrt 21 osobe. Bombaš samoubica aktivirao je bombu ispred restorana u Kabulu, a nakon detonacije dvije naoružane osobe ušle su u objekat i počele ubijati preživjele goste.
Irak je karakterističan kao zemlja sa najvećim brojem napada koji se dešavaju pojedinačno, ali i sinhronizovano, širom pogođenog grada ili naselja. Nekoliko napada mjesečno bio je prosjek sve do septembra, kada su napadi postali učestaliji, a narednog mjeseca desilo se najmanje 13 registrovanih napada, u kojima je ubijeno više od 250 ljudi.
U Pakistanu je registrovano najmanje 12 napada, a najveći se desio 16. decembra, kada su Talibani ubili najmanje 100 djece i učitelja u pešavarskoj školi.
Kontroverzni slučaj obaranja malezijskog putničkog aviona iznad ratišta u Ukrajini može se smatrati terorističkim napadom koji je izvela za sada nepoznata vojna formacija. Naime, ni proruski separatisti, niti ukrajinska armija, ne žele preuzeti odgovornost za pogibiju 298 putnika i članova posade.
Budućnost
Vijeće za vanjsku politiku (CFR) i Centar za preventivne akcije (CPA) iz SAD-a predviđaju nekoliko novih konflikata koji bi mogli eruptirati u 2015. godini. CPA je napravila spisak od približno hiljadu tačaka mogućeg konflikta, a na osnovu mišljenja 2.200 eksperata, akademika i stručnjaka za vanjsku politiku sve je svela na deset najbitnijih mogućih žarišta.
Deset najvećih potencijalnih žarišta uključuju intenziviranje sukoba u Iraku zbog prisutnosti IDIL-a, veliki teroristički napad na tlu SAD-a ili države saveznice i cyber napad na važne strukture Sjedinjenih Američkih Država.
CPA predviđa opasnu krizu u Sjevernoj Koreji, obnovljene prijetnje od izraelskog napada na Iran te oružani sukob u Južnom kineskom moru.
Postojeći ratovi su također uzeti u obzir, a Centar za preventivne akcije predviđa eskalaciju nasilja u Siriji, povećane sukobe i nestabilnost u Afganistanu te rast nasilja u istočnoj Ukrajini i Palestini.
