Bogata zaostavština Haškog tribunala, koji se poslije 24 godine rada uskoro zatvara, postala je “plijen” oko kojeg se otimaju države regiona.
Riječ je o, kako navode Večernje novosti, državnim tajnama, saslušanjima i svjedočenjima – javnim i skrivenim, izvještajima o bolestima i smrtima, presudama, odlukama, raznim dragocjenim dokumentima…
Prema nekim procjenama, u podrumima u Hagu “čami” oko 10 miliona stranica dokumenata o konfliktu u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Novosti dodaju i da se procjenjuje da ima i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, odjeće, obuće i raznih drugih predmeta.
I Srbija i Hrvatska i BiH smatraju da im pripada dio te građe.
Kako navodi taj list, tokom nedavne posjete predsjednika tribunala Carmela Agiusa i tužioca Serge Brammertza Srbiji, zvaničan Beograd stavio je do znanja da Srbija očekuje da joj se vrati sva dokumentacija dostavljena po zahtjevima tužilaštva.
Takvih zahteva bilo je 2.082 i ministar u Vladi Srbije i dugogodišnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao je da je sva dokumenta koje je Hag tražio, Srbija predala, uključujući vojna.
Prema nekim ranijim izjavama, 95 posto dokumenata koje su predati Tribunalu dolazilo je od MUP-a, VBA i BIA, navodi list.
Kako dodaje, u Beogradu je, tokom posjete haških zvaničnika, postignut dogovor i o osnivanju informacionog centra u koji bi bila pohranjena arhiva koju Srbija treba da dobije.
Time će se, kako dalje navode, baviti radna grupa koja će utvrditi pojedinosti, poput one da li će ta građa biti smještena u Narodnoj biblioteci ili Skupštini Srbije.
Novosti ocjenjuju da je u tom poslu najdalje otišla BiH, gdje su u novembru prošle godine Grad Sarajevo i Haški tribunal potpisali memorandum o uspostavljanju informacionog centra u Sarajevu u kojem će biti više od 400.000 dokumenata iz sudskih procesa, među kojima je skoro 100.000 dokazanih predmeta.
Haški tribunal prestaje sa radom 31. decembra, a zvanična ceremonija zatvaranja biće održana u utorak, 19. decembra.
