Sjevernoatlantski vojni savez NATO u ponedjeljak je objavio kako su multinacionalne borbene skupine raspoređene u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj “u potpunosti spremne za borbu”.
U saopćenju NATO-a navodi se kako je “skupina pod kanadskim zapovjedništvom položila sve potrebne vježbe” i postala posljednja – četvrta – borbena skupina spremna za odbranu Evrope.
Potreba za spremnim vojnim jedinicama na istoku Evrope obrazlaže se promijenjenim sigurnosnim okolnostima nakon ruske aneksije Krima i ratnog sukoba koji u ovom trenutku naizgled miruje na istoku Ukrajine. Sveukupan broj novih vojnika iz četiri borbene skupine u baltičkim zemljama i Poljskoj sada iznosi 4500 vojnika, naveo je NATO. “Skupine spremne za obranu jasna su poruka da bi napad na savezničku zemlju rezultirao reakcijom cijelog saveza”, stoji u saopćenju vojnog saveza.
Avioni nad Baltikom
U međuvremenu je SAD poslao dodatne borbene avione da patroliraju zračnim prostorom nad Baltikom: čak sedam aviona F-15 sletjelo je u zračnu bazu Šiauliai u Litvi. Trenutak u kojem se nabildavanje vojnih snaga događa osjetljiv je i predstavlja nastavak novog hladnog rata najvidljivijeg na evropskom sjeveru. Tempiranje objave nije slučajno – uskoro počinje velika vojna vježba Rusije i Bjelorusije pod nazivom Zapad 2017. koja je već izazvala paniku na sjeveroistoku Evrope. Naime, Baltik ne vjeruje Rusiji, pogotovo nakon događaja u Krimu. Litvanski obavještajci ustvrdili su čak da će, prema njihovim informacijama, Rusija “vježbom simulirati oružani napad na NATO”, a iako Moskva tvrdi da će u vježbama učestvovati oko 13.000 vojnika, iz Litve se čulo da bi ih moglo biti i 100.000.
Trojanski konj
Američki general Ben Hodges za Reuters je još prošli mjesec izjavio da se neke evropske zemlje boje da bi “ruska vojna vježba u Bjelorusiji mogla poslužiti biti trojanski konj za dovlačenje ruske vojne opreme u Bjelorusiju”. Bjeloruski komandir glavnog stožera vojske Oleg Belokonev to je negirao navodeći da će u vježbi sudjelovati 13.800 vojnika koji će vježbati za scenarij napada sa zapada. Sjever Evrope kulisa je na kojoj se od 2014. godine i nametnutih sankcija Rusiji odvijaju što zračni što podmorski okršaji između Zapada i Rusije.
Napinjanje mišića i najnovije demonstracije vojne moći na sjeveru Evrope tek su najnoviji primjer zveckanja oružjem i zahuktavanja industrije oružja u svijetu. Najopasnijim kriznim žarištem smatra se Sjeverna Koreja čiji nepredvidljivi vođa Kim Jong-un testiranje raketa i nuklearnog oružja ove godine izvodi u petoj brzini.
Tek početak
Nakon što je u utorak testirao raketu srednjeg dometa Hwasong-12, uzbunivši time Južnu Koreju i Japan preko kojeg je raketa preletjela, iz Sjeverne Koreje poručili su kako je to bio tek “početak vojnih operacija na Pacifiku” i uvod u obuzdavanje Guama, otoka s američkom vojnom bazom. Američki predsjednik Donald Trump poručio je kako su sve “opcije na stolu”, no nije bilo daljnjih reakcija na ponašanje Sjeverne Koreje. Međutim, uspješno lansiranje rakete, što se Pjongjangu ne događa baš često, unervozilo je sjevernokorejske susjede. Južna Koreja izvela je simulaciju napada na Pjongjang blizu granice sa Sjevernom Korejom, a SAD je testirao raketni štit na Havajima.
Očekuje se pojačanje izdvajanja za odbranu u Japanu i Južnoj Koreji, no da se interesi velikih sila sukobljavaju na Korejskom poluotoku jasno je i iz poruke Kine i Rusije o tome da bi jednostrane sankcije Sjevernoj Koreji bile protiv međunarodnog prava. No, interesantna je reakcija svjetskih financijskih tržišta koja su se već jučer oporavila i prestala uzimati sjevernokorejsku krizu kao element od utjecaja na vrijednost dionica. Ipak, Sjeverna Koreja i dalje ostaje jednom od ključnih tačaka mogućeg izbijanja stvarnog ratnog sukoba – diktator Kim Jong-un smatra da može raditi što hoće, a nije isključeno da u jednom trenutku Južna Koreja pristane na rizik napada kako bi se zaustavio nepredviljiv sistem sa Sjevera.
Krah islamista
U posredničkim ratovima u Siriji i Iraku glavni zajednički neprijatelj Rusije i SAD, džihadistička skupina tzv. Islamska država, stoji sve lošije. Nedavno je IS evakuirana s granice s Libanonom i to nakon vrlo kratke vojne operacije, što je dodatna potvrda da je vojna i logistička arhitektura te organizacije na ovom prostoru na korak od kraha. Naime, američka vojska izjavila je kako ih je “neočekivano lako” izbacila iz iračkog grada Tal Afara nakon što je iračka vojska preuzela njihovo važno uporište Mosul (a ta je bitka trajala gotovo osam mjeseci).
Sve su oči sada uperene u ofenzivu na Raku, sirijsko središte IS-a, gdje su snage Kurda i Arapa, koje podržava Amerika, u manje od mjesec dana već oslobodile više od 70 posto grada. No, sada slijedi nova faza: IS se povukao u Deir al-Zor i trebat će i ondje poraziti. U toj će operaciji sarađivati SAD, Rusija i Iran. Ali, tako nešto će teško biti vidjeti u Jemenu. Ondje se za uticaj bore Iran i Saudijska Arabija. Ovi prvi imaju određenu podršku Rusije, a ovi drugi SAD-a. No, Washington je sve manje zainteresiran za Jemen, posebno zbog velikog broja civilnih žrtava te kolere koja je odnijela više hiljada ljudi. No, čak i Saudijska Arabija razmišlja o nastavku podrške snaga službenog predsjednika Hadija: rat je postao skup, a nafta je jeftina.
Osim toga, došlo je i do sukoba unutar skupine koju podržava Arabija, ali i one koju podržava Iran. Upravo stoga Jemen ostaje tačkom koja bi mogla postati novom najvećom svjetskom krizom: zemlja graniči s Omanom, koji je ključan za mir u Zaljevu jer s Iranom kontrolira Hormuški tjesnac, kojim prolazi 20 posto svjetske nafte. S druge strane kontrolira Bab al-Mandeb, tjesnac kojim se ulazi u Crveno more prema Suezu. Zbog toga su u Đibutiju i SAD i Kina uspostavile vojnu bazu.
Još jedna tačka gdje ključa moguća kriza je Mijanmar. Ondje je naime muslimanska manjina, Rohinje, krenula u oružani otpor protiv vlasti koje ih odbijaju zvati imenom i govore o njima kao o manjini. Upravo zbog toga se može pretpostaviti da će se na taj prostor također spustiti pripadnici IS-a u bijegu te pronaći novo utočište.
