Pokušaji dubokih udaha i traženja nove snage za svjetske pa time i regionalne ekonomije na putu prema oporavku od korona krize koja je ‘zaustavila Zemlju’, tek su započeli, a broj zaraženih ponovno raste.
Iako neki donositelji odluka najavljuju kako ne dolazi u obzir da bi u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije došlo do zatvaranja ekonomije kao na početku krize, neke se restrikcije ipak vraćaju.
Tako je Hrvatska uvela obveznu samoizolaciju za osobe koje dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova, Slovenija karantenu za putnike iz BiH, Srbije i Kosova, a član Kriznog štaba za borbu protiv pandemije u Srbiji Predrag Kon ocijenio da ponovno treba uvesti neke mjere, poput prekida rada noćnih klubova i smanjenja radnog vremena lokala.
Dodatno zatvaranje ‘katastrofalno’
Dok je virus ovdje, postoji i dalje opasnost za zdravlje ljudi, kao i za ‘zdravlje’ narušenih ekonomija, pogotovo ukoliko neke mjere ponovno budu uvedene.
Dražen Oreščanin iz hrvatske udruge Glas poduzetnika kaže kako je očigledno da nije moguće ponovno zatvoriti ekonomiju na način kao u prvom valu krize.
Osim toga, smatra da su ljudi sada svjesniji da virus nije tako opasan i smrtonosan kako se inicijalno predstavljalo te da se do pronalaska lijeka i cjepiva s njim može živjeti u nekakvom obliku, uz dezinfekciju ruku, nošenje maski u javnom prijevozu i socijalnu distancu.
“Dodatno zatvaranje ekonomije bi bilo po Hrvatsku i sve ekonomije u regiji katastrofalno, budući da državni proračun više ne može podnijeti niti mjere minimalne plaće niti pad prihoda u državnoj kasi koja se primarno puni od PDV-a i potrošnje”, ističe Oreščanin.
Hrvatska je, navodi, već sada ‘na koljenima’, iako naizgled sve još uvijek izgleda relativno normalno zbog nadolazećih izbora.
Za neke posla nema i bez novih restrikcija
Turizam, podsjeća, čini 20 posto BDP-a, a izvjesno je da će sezona biti možda na razini 20 do 30 posto prošlogodišnje, a zbog smanjenja potrošnje ‘rupa’ u proračunu već je sada velika.
“Hrvatska će svakako težiti tome da bude maksimalno otvorena, ali s tako malim prihodima mnoge tvrtke neće moći opstati ili nastaviti funkcionirati s jednakim brojem zaposlenih te se može očekivati i val otkaza nakon prestanka mjera. Ono što pod svaku cijenu treba izbjeći je ‘domino efekt’ u kojem bi pojedine djelatnosti za sobom povukle i druge koje o njima ovise”.
Turizam i ugostiteljstvo su, navodi, bili najviše pogođeni restrikcijama pa su najranjiviji, kao i sve prateće djelatnosti koje idu uz turizam, poput ‘destination retaila’, povremenog prijevoza i chartera plovila.
“Tim djelatnostima nije više potrebno ni zatvaranje ni restrikcije, čak ni uz punu otvorenost poslovanja oni jednostavno neće imati korisnika i prihoda. Primjerice, putničke agencije, povremeni prijevoz i turistički vodiči ovise o školskim ekskurzijama i organiziranim grupama turista. Poslovanje je formalno otvoreno, ali za njih posla nema”.
Ključni pojam – neizvjesnost
Hrvatska je, kaže, zatvorila granice prema istočnim susjedima u nadi da članice EU-a o kojima ovisi turistička sezona neće ponovo zatvoriti granice prema Hrvatskoj i zatvaraju se za građane, a robni promet će i dalje funkcionirati nesmetano, zaključuje Oreščanin.
Ljubomir Madžar, ekonomist iz Beograda, kaže da je ključna riječ kojom se može okarakterizirati sve što se dogodilo, ali i ono što bi se tek moglo dogoditi – neizvjesnost.
Mnogo toga u vezi s posljedicama pandemije, ističe, nije predvidivo pa niti poznato jer nisu još prikupljeni svi podaci i informacije.
“Čak i da smo dobro informisani o prošlosti, mislim da bi teško bilo davati prognoze, pošto se situacija strukturno menja – to je jedan veliki udar koji ima za posledicu i to da ono što se dogodilo u prošlosti nije toliko povezano sa onim što će se dogoditi u budućnosti. Tako da je svakako nemoguće dati precizne prognoze o tome kako će izgledati makroekonomski tokovi, ali jedno se sa sigurnošću može kazati – kakav god da bude u nizu mogućih ishoda, svaki će biti krajnje nepovoljan i krajnje neprijatan jer je jedan deo privrede već morao da stane”, kaže Madžar.
Madžar: Nije vrijeme za prognoze rasta
U vezama u međunarodnom prometu se događaju razne smetnje, teže se trguje, a lanci opskrbe se na mnogim karikama prekidaju, što ima nepovoljne implikacije po cijelo gospodarstvo i opću ekonomsku situaciju.
“Ja sam jako iznenađen da su MMF i Svetska banka dali neke prognoze stopa rasta za buduću godinu i valjda neke procene efekata u ovoj godini – mislim da nije vreme za takve procene i takve prognoze, pošto se mnogo toga još nije dogodilo, a dogodit će se i, kao što rekoh, o onome što se dogodilo tek treba da prikupimo odgovarajuće informacije”.
Malo što, navodi, u tolikom stupnju blokira gospodarske tijekove kao što je neizvjesnost jer kada ljudi ne mogu s kakvom-takvom sigurnošću predvidjeti buduće tijekove, nisu u stanju donijeti odluke u tekućem poslovanju pa mnogo toga staje.
“Neizvesnost se često ističe kao velika smetnja i kao uzročnik mnogih zastoja u privredi jer u uslovima neizvesnosti mnogo toga što bi se inače moglo pokrenuti i odlučiti, ostaje neodlučeno i neučinjeno. Tako da je baš ovo situacija u kojoj će neizvesnost ostaviti svoj težak trag”.
Najranjiviji dijelovi srpskog gospodarstva su turizam, ugostiteljstvo i razne vrste usluga povezane s tim djelatnostima, no u Srbiji, za razliku od Hrvatske i Crne Gore, turizam nije toliko zastupljen u gospodarskoj strukturi pa će štete biti manje.
Privreda u ‘knockdownu’
Štete nastaju i na području vanjske trgovine jer se teže trguje, teže se sklapaju poslovi, a roba se sporije kreće i isporučuje.
“Sve to ima za posledicu loše tendencije u spoljnoj trgovini i još i šire u međunarodnim ekonomskim odnosima, a kad tu nešto krene kako ne treba, onda cela privreda od toga mora da trpi”, zaključuje Madžar.
Damir Miljević, ekonomski analitičar iz BiH, smatra da ukoliko se nastavi pogoršavanje epidemiološke slike, može doći do ponovnog uvođenja određenih restrikcija i to u prvom redu ograničavanja putovanja i kretanja, što može imati dodatni utjecaj na ekonomiju – prvenstveno na uslužni sektor koji je, ističe, ionako već ‘na koljenima’, te na poljoprivredu koja u vrijeme berbe traži mnogo radne snage.
Cjelokupna europska, pa time i regionalna privreda, navodi, je u ‘knockdownu’ i s malim izgledima za oporavak u iduće dvije do tri godine.
Iako neke međunarodne financijske institucije procjenjuju da će pad BDP-a biti manji od 10 posto u ovoj godini, on smatra da će europska i regionalne ekonomije iskusiti dvoznamenkasti pad, u prvom redu zbog velikog pada potražnje za svim vrstama proizvoda i usluga, izuzev egzistencijalnih.
“Do velikog pada će doći kako zbog ograničenja izazvanih pandemijom – turizam je najbolji primjer – tako i zbog toga što će se potrošači, u situaciji neizvjesnosti, uzdržavati od potrošnje i to naročito trajnih potrošnih dobara. Pri ovome treba imati u vidu da će i jedan dio potrošača, zbog pandemije, ostati bez prihoda ili imati smanjene prihode, što će sve opet negativno uticati na tražnju, a time posljedično i na ponudu”.
‘Finansijski paketi neće puno pomoći’
Golemi financijski paketi pomoći koje su pripremile razvijene zemlje, smatra, neće puno pomoći jer će velik dio potrošača promjeniti navike u kupovini – ekonomija, smatra, više neće biti ista.
“Male, uvozno zavisne i relativno nerazvijene ekonomije, kao što je BiH ekonomija, teže će podnijeti bilo kakve dodatne restrikcije ili produžavanje postojećeg stanja. Kod BiH je još specifično i to da gotovo 10 posto GDP-a čine doznake iz inostranstva pa svako pogoršavanje situacije u ekonomijama gdje živi i radi BiH dijaspora, direktno utiče na stanje u BiH kroz smanjen priliv doznaka i smanjen dolazak dijapore u zemlju, što ima direktan uticaja na ekonomiju”.
U BiH su, kao i svugdje u svijetu, kaže, najteže pogođeni i ranjivi u pogledu ponovnog uvođenja mjera ugostiteljstvo i turizam, kao i sektor osobnih usluga te mali i mikrobiznisi koji će se, ističe teško oporaviti.
“Pored njih naročito su pogođeni tekstilna industrija i industrija obuće jer se radi uglavnom o tzv. lohn poslovima te dio industrije vezan za proizvodnju opreme i dijelova za automobilsku industriju. Oporavak ovih sektora vezan je za oporavak njihovih partnera u Evropi za koje su u suštini proizvodili”, zaključuje Miljević.
