Rak testisa, takođe poznat i kao testikularni rak je rijetka vrsta raka koja prvenstveno pogađa mlađe muškarce. Najčešći simptom testikularnog raka je bezbolna kvržica/izraslina ili otok u testisima.

Ostali simptomi mogu uključivati tupu bol u skrotumu/mošnicama (kožna vrećica koja visi ispod penisa i sadrži testise) i osjećaj težine u skrotumu.

Testisi su dva muška polna organa ovalnog oblika koji su smješteni u skrotumu sa obje strane penisa. Testisi su važan dio muškog reproduktivnog sistema jer proizvode spermu i hormone, testosteron, koji igraju glavu ulogu u seksualnom razvoju muškaraca.

Vrste testikularnog raka

Različite vrste testikularnog raka su razvrstane po vrstama ćelija gdje se rak začeo.

Najčešći tip testikularnog raka je poznat kao “gram ćelijski testikularni rak”, koji čini oko 95% svih slučajeva.

Gram ćelije su ćelije koje tijelo koristi da pomogne stvaranje sperme. Postoje dvije pod-vrste gram ćelijskog testikularnog raka, To su:

• seminomi – na koje otpada 40% svih slučajeva testikularnog raka
• ne-seminomi – na koje otpada ostalih 60% slučajeva testikularnog raka

U praktičnom smislu, jedina bitna razlika između dvije podvrste je ta da seminomi uglavnom bolje reaguju na radioterapiju (terapija zračenjem koje se koristi za uništavanje ćelija raka), a ne-seminomi uglavnom reaguju bolje na hemoterapiju (terapija lijekovima koji se koriste za uništavanje ćelija raka).

Manje uobičajene vrste raka testisa su:

• Leydigov ćelijski tumor – na koji otpada oko 1-3% slučajeva
• Sertolijev ćelijski tumor – na koji otpada oko 1% slučajeva

Ovaj članak se fokusira na gram ćelijski testikularni rak.

Koliko je čest testikularni rak?

Testikularni rak je relativno rijedak, čineći samo 1% svih vrsta karcinoma koji se javljaju kod muškaraca. Rak testisa je neobičan u odnosu na druge vrste raka, jer uglavnom pogađa mlađe muškarce koji imaju od 20 do 55 godina starosti.

Kao rezultat toga, uprkos tome što je relativno rijedak, rak testisa je najčešći tip karcinoma koji pogađa mlade ljude (oni koji imaju od 20 do 35 godina).

Broj slučajeva raka testisa koji se dijagnostkuju svake godine, u Evropi se gotovo udvostručio u posljednje dvije decenije.

S druge strane, rak testisa gotovo da ne postoji u nekim afričkim i azijskim zemljama. Razlozi za takvu statistiku su nejasni.

Uzrok ili uzroci raka testisa nisu poznati, ali otkriven je niz faktora rizika koji povećavaju šanse za razvoj tog oboljenja. Među njima su:

• Porodična istorija raka testisa
• neplodnost
• Rođenje djeteta sa nespuštenim testisima (kriptorhidizam) – oko 3-5% dječaka su rođeni sa testisima koji se nalaze unutar abdomena/trbuha, koji se obično spuste u skrotum tokom prva četiri mjeseca života.

Prognoze

Prognoze testikularnog raka su veoma dobre, jer je to jedan od izlječivih vrsta karcinoma. Preko 95% muškaraca koji se nalaze u ranoj fazi raka testisa će biti u potpunosti izliječeni.

Čak i u slučaju uznapredovalog raka testisa, gdje se karcinom proširio izvan testisa u okolno tkivo, postoji 80% šanse za izlječenje.

U odnosu na druge vrste karcinoma, stopa smrtnosti od raka testisa je veoma niska.

Liječenje raka testisa uključuje hirurško odstranjivanje oboljelog testisa (što ne bi trebalo uticati na plodnost ili seksualnu sposobnost), hemoterapiju i radioterapiju.

Najčešći simptom testikularnog raka je kvržica, ili otok u jednom od testisa. Testikularne kvržice se najčešće nalaze na prednjoj strani testisa. Često na dodir izgleda kao tvrd otok veličine graška.

Kada se treba obratiti ljekaru

Nikada nemojte zanemariti kvržicu ili otok u vašem testisu. Vrlo je važno da posjetite vašeg ljekara opšte prakse čim primijetite bilo kakvu kvržicu ili otok na testisu.

Vaš ljekar opšte prakse će pregledati vaše testise kako bi utvrdio da li je kvržica kancerozna ili ne.

Većina kvržica na testisima nisu znak karcinoma. Na primjer, varikocele (natečeni krvni sudovi) su uobičajen uzrok testikularnih kvržica.

Istraživanja su pokazala da je manje od 4% testikularnih kvržica kancerozno. Mala je vjerovatnoća da imate rak testisa, i što prije započnete liječenje veća je vjerovatnoća da ćete biti potpuno izliječeni.

Dodatni simptomi

Pored  kvržice ili otoka, testikularni rak može uzrokovati druge simptome, uključujući:

• Tupu bol, ili oštru bol, u vašim testisima ili skrotumu, koji se može pojavljivati i nestajati
• Osjećal težine u skrotumu
• Tupa bol u donjem dijelu trbuha (područje želuca)
• Naglo nakupljanje tečnosti u skrotumu (hidrocele)
• Umor
• Opšti osjećaj slabosti

Metastazirani karcinom

Ako se testikularni rak proširi na ostale dijelove tijela, možete osjetiti i razne druge simptome. Karcinom koji se proširio na druge dijelove tijela je poznat kao metastazirani karcinom. Oko 5% ljudi s rakom testisa će doživjeti simptome metastaziranog raka.

Najčešće mjesto gdje se testikularni rak širi su obližnji limfni čvorovi u trbuhu ili plućima. Limfni čvorovi su žlijezde koji čine vaš imunološki sistem. Rjeđe, rak se širi na jetru, mozak ili kosti.

Simptomi metastaziranog raka mogu biti:

• uporni kašalj
• kašljanje ili pljuvanje krvi
• gubitak daha
• oticanje i povećanje muških grudi
• kvržica ili otok u vratu
• bol u donjem dijelu leđa

Ako imate testikularni rak, vaš predloženi plan liječenja će zavisiti od dva faktora:

• Da li imate rak testisa koji spada u seminome ili ne-seminome
• Stadijum u kojem se nalazi vaš rak testisa – pogledajte Rak testisa – dijagnoza za više informacija

Prva opcija u liječenju svih slučajeva raka testisa, bez obzira na stadijum, je operativno uklanjanje oboljelog testisa (orhidektomija).

U slučajevima prvog stadijuma raka testisa – seminome, nakon što je testis uklonjen, može se odrediti kratka radioterapija kako bi se spriječilo da se rak vrati. U prvom stadijumu raka testisa ne-seminome, može se dati hemoterapija.

U slučajevima raka stadijuma dva i tri, potrebne su daljnje operacije kako bi se uklonili zahvaćeni limfni čvorovi. Potom slijede tri do četiri ciklusa hemoterapije korištenjem kombinacije različitih lijekova.

Sličan plan liječenja se koristi za liječenje četvrtog stadijuma raka. Mogu biti potrebne dodatne operacije za uklanjanje tumora iz drugih dijelova tijela, kao što su pluća.

Odluka o tome koji je najbolji vid liječenja za vas može biti teška. Vaš zdravstveni tim će vam dati preporuke, ali konačna odluka će biti vaša.

Prije odlaska u bolnicu kako bi razgovarali o vašim opcijama za liječenje, možda će vam biti korisno da napravite spisak pitanja za specijaliste. Na primjer, možda ćete htjeti saznati koje su prednosti i nedostaci pojedinih terapija.

Orhidektomija

Orhidektomija je medicinski naziv za hirurško uklanjanje testisa. Ukoliko imate rak testisa neophodno je da se ukloni cijeli testis, jer uklanjanje samo tumora može dovesti do širenja raka. Zbog toga su, uklanjanjem cijelog testisa, vaše šanse za potpuni opravak znatno veće.

Ukoliko je rak testisa otkriven u ranom stadiju, orhidektomija može biti jedina terapija koja je potrebna.

Operacija se izvodi pod opštom anestezijom. Pravi se mali rez na preponi kroz koji se uklanja cijeli testis. Ukoliko želite, u vaš skrotum se može ugraditi umjetni (protetski) testis tako da izgled testisa nije puno promijenjen. Umjetni testis obično je napravljen od silikona (vrsta plastike).

Nakon orhidektomije potrebno je nekoliko dana ostati u bolnici. Ukoliko je odstranjen samo jedan testis ne bi trebalo biti dugotrajnijih neželjenih pojava. Vaš seksualni život i sposobnost očinstva neće biti ugroženi.

Ukoliko su vam odstranjena oba testisa (bilateralna orhidektomija) ostaćete neplodni. Međutim samo u jednom od 100 slučajeva je neophodno odstraniti oba testisa.

Prije bilateralne orhidektomije možete ostaviti spermu u banku sperme kako biste mogli imati djecu ukoliko se na to odlučite.

Zamjenska testosteronska terapija

Kod uklanjanja oba testisa prestaje proizvodnja testosterona, što znači da ćete imati nizak libido (smanjenu želju za seksom) i nećete biti u mogućnosti da imate ili održite erekciju.

U tom slučaju potrebna vam je zamjenska testosteronska terapija.

Zamjenska testosteronska terapija satoji se u tome da vam se daje sintetička verzija hormona testosterona kao kompenzacija kada vaši testisi više ne proizvode prirodnu verziju hormona.

Testosteron se obično daje ili u obliku injekcija ili u vidu kožnih flastera. Ukoliko dobijate injekcije onda je to obično svake dvije ili tri sedmice. Ukoliko primate zamjensku testosteronsku terapiju bićete u mogućnosti da održite erekciju i seksualnu želju.

Neželjeni efekti zamjenske testosteronske terapije nisu uobičajeni i obično su blagi.

To su:

• Masna koža koja može ponekad izazvati pojavu akni
• Povećanje i oticanje grudi
• Promjene u vezi sa mokrenjem, kao što je češće mokrenje  i  problemi kod mokrenja (uzrokovani uvećanom prostatom koja vrši pritisak na mjehur).

Operacija limfnih čvorova

Ukoliko je rak testisa u odmaklom stadiju može se proširiti na limfne čvorove. Limfni čvorovi su dio imunog sistema vašeg tijela koji mu pomažu u zaštiti od bolesti i infekcija.

Operacija limfnih čvorova izvodi se pod opštom anestezijom. Najčešće se odstranjuju limfni čvorovi iz grudi i abdomena.

U nekim slučajevima, mogu se oštetiti nervi koji se nalaze u blizini limfnih čvorova, što bi značilo da se sjeme iz vašeg penisa tokom seksa ili mastrubacije umjesto da ide van vraća nazad u mjehur. Ovo je poznato kao retrogradna ejakulacija.

Ukoliko imate retrogradnu ejakulaciju, osjećat ćete orgazam za vrijeme ejakulacije ali nećete moći začeti djecu.

Kao i kod orhidektomije, možda ćete željeti pohraniti spermu u banku sperme prije operacije, u slučaju da ostanete neplodni.

Nervno-umjerena retroperitonealna disekcija limfnih čvorova

Novi vid operacije limfnih čvorova nazvan  nervno-umjerena retroperitonealna disekcija limfnih čvorova  (RPLND) sve se više koristi jer nosi nizak rizik da dovede do retrogradne ejakulacije i neplodnosti.

Kod RPLND operacija je ograničena na mnogo manje područje. Prednost operacije na ograničenom području je manja šansa da dođe do oštećenja nerava. Nedostatak operacije na ograničenom području su mnogo veći tehnički zahtjevi. Zbog toga je RPLND trenutno dostupna samo u specijalizovanim centrima koja zapošljavaju hirurge sa odgovarajućom obukom.

Moguće su dugačke liste čekanja za RPLND. Međutim, u mnogim slučajevima, može biti opasno odlagati operaciju, pa će biti potrebna tradicionalna operacija limfnih čvorova.

Laparaskopska retroperitonealna disekcija limfnih čvorova

Laparaskopska retroperitonealna disekcija limfnih čvorova (LRPLNDL) je novi vid operacije “kroz ključaonicu” koja se koristi za uklanjanje limfnih čvorova. Za vrijeme LRPLND hirurg pravi određen broj malih rezova na vašem stomaku.

Specijalni instrument koji se zove endoskop se ubacuje u rez. Endoskop je tanka, dugačka, savitljiva cijev koja ima svjetlosni izvor i video kameru na kraju, koji omogućuju da se slika unutrašnjosti vašeg tijela prenese na vanjski televizorski monitor.

Mali hirurški instrumenti provlače se kroz endoskop i koriste se za uklanjanje limfnih čvorova.

Prednost LRPLND je manji post-operativni bolovi, i brži oporavak. Takođe, kao i kod RPLND, kod LRPLND je manja šansa da oštećenje nerva dovede do retrogradne ejakulacije.

Međutim, kako je LRPLND nova tehnika, postoji malo podataka u vezi sa dugoročnom bezbjednosti i djelotvornosti. Zbog toga, ukoliko razmišljate o LRPLND, trebate shvatiti da još uvijek postoji nedoumica oko toga koliko je to bezbjedna procedura i koliko je djelotvorna.

Radioterapija

Radioterapija je vid liječenja karcinoma koje koristi zračenje velike energije za uništavanje ćelija raka. U najvećem broju slučajeva raka testisa tipa seminoma potrebna je i radioterapija i operacija. Ovo pomaže u prevenciji povratka karcinoma.

Ukoliko se rak testisa proširio na limfne čvorove, takođe može biti potrebna i radioterapija.

Nežaljeni efekti radioterapije mogu biti:

• Crvenilo i osjetljivost kože slično opekotinama od sunca
• mučnina
• dijareja
• zamor

Neželjeni efekti su obično prolazni i trebalo bi da nestanu po završetku terapije.

Hemoterapija

Hemoterapija je vid liječenja karcinoma koje koristi lijekove protiv karcinoma za uništavanje malignih (kanceroznih) ćelija u vašem tijelu ili zaustavljanje njihovog širenja.

Ukoliko imate rak testisa u odmaklom stadiju, ili se on proširio na druge dijelove tijela, može biti potrebna hemoterapija. Ona takođe pomaže kod prevencije povratka karcinoma. Hemoterapija je najčešća kod liječenja ne-seminom tumora.

Hemoterapijski lijekovi se najčešće ubrizgavaju ili daju oralno (kroz usta). Ponekad hemoterapijski lijekovi mogu napasti zdrave ćelije vašeg tijela. Zbog toga hemoterapija može imati različite neželjene efekte.

Najčešći neželjeni efekti hemoterapije su:

• povraćanje
• gubitak kose
• mučnina
• rane u ustima
• gubitak apetita
• zamor
• zadihanost
• neplodnost (obično prolaznu)
• zvonjenje u ušima (tinitus)
• koža koja lako krvari ili pomodri
• povećana osjetljivost na infekcije
• utrnulost i bockanje u rukama i stopalima

Neželjeni efekti su obično prolazni i trebalo bi da nestanu po završetku terapije.

Nije dobro da začnete djecu za vrijeme hemoterapije i godinu nakon završetka terapije. Hemoterapijski lijekovi mogu privremeno oštetiti spermu i povećati rizik od začeća djece sa  teškim urođenim defektima. Zbog toga, potrebno je da za to vrijeme  koristite pouzdan metod kontracepcije kao što je kondom.

Kondome takođe treba koristiti tokom prvih 48 sati od primanja hemoterapije. Ovo štiti vašeg partnera od bilo kakvih štetnih efekata hemoterapijskih lijekova koji se nalaze u spermi.

Praćenje

Čak i ako je karcinom potpuno izliječen, postoji rizik da se vrati.  Kod oko 25%-35% ljudi karcinom se vraća, obično tokom prve dvije godine nakon završetka terapije.

S obzirom na rizik, potrebne su vam redovne pretrage da bi se vidjelo da li se karcinom vratio.

Ove pretrage uključuju:

• fizički pregled
• nalaz krvi
• rendgen pluća
• kompjutersku tomografiju (CT)

Obično je preporučeno testiranje svaka tri mjeseca tokom prve godine nakon tretmana. Nakon prve godine testovi su  manje česti, smanjuju se na dva puta godišnje a poslije toga godišnje.

Ukoliko se rak vrati i bude dijagnosticiran u ranom stadiju, obično je moguće liječiti ga radioterpijom i hemoterpijom. Neki oblici povratnog raka imaju stopu izlječenja skoro 100%.

• Uvod
• Simptomi
• Uzroci
• Dijagnoza
• Liječenje
• Prevencija

Rak testisa se obično ne može spriječiti, tako da je važno da redovno pregledate testise. Karcinom je lakše liječiti u ranom stadiju. Ako redovno pregledate testise vjerovatno ćete primijetiti svaki otok ili abnormalnost dok su u ranom stadiju razvoja.

Pregled testisa

Najbolje vrijeme za pregled testisa je nakon tuširanja toplom vodom ili kupanja kada je koža skrotuma najopuštenija.

Držite skrotum u dlanovima ruku i koristite prste i palčeve za pregled testisa. Prvo treba da osjetiti veličinu i težinu testisa. Kod mnogih muškaraca jedan testis je veći od drugog. Takođe možete imati jedan testis niži od drugog.

Ukoliko primijetite da je testis značajno veći ili teži, to može biti znak da nešto nije u redu. Zbog toga treba da se obratite vašem doktoru za savjet.

Kao što treba da osjetite veličinu i težinu testisa, takođe treba nježno opipati svaki testis pojedinačno.

Kada pregledate testise, oni treba da budu glatki, bez izbočina i otoka. Treba da osjetite nježan dio sličan cijevi na vrhu i pozadini svakog testisa. To je epididimis koji služi za skupljanje sperme. Može biti malo mekan, što je sasvim uredu.

Vrlo rijetko se karcinom razvije u oba testisa. Zbog toga, ukoliko niste sigurni kakav bi trebao biti vaš testis, pokušajte ga uporediti s drugim.

Ukoliko tokom pregleda testisa pronađete kvržicu ili otok treba da se obratiti vašem ljekaru što je prije moguće.

Pušenje

Od svih poznatih rizičnih faktora za rak testisa, pušenje je barem jedan faktor rizika koji možete izbjeći. Ukoliko pušite, prestanak pušenja će upola umanjiti rizik od raka testisa, a smanjiće i rizik od drugih ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su rak pluća i srčane bolesti.

Ako ste odlučili da prestanete pušiti, specijalista porodične medicine može vas posavjetovati o prestanku pušenja.

Rutinski pregled

Postoje neslaganja u međunarodnoj medicinskoj zajednici oko toga ko treba vršiti pregled na rak testisa i koliko često.

Američko društvo za karcinom (ACS) preporučuje redovan pregled samo kod muškaraca kod kojih postoje faktori rizika kao što su:

• slučajevi raka testisa u porodici
• porodična istorija nespuštenih testisa
• neplodnost

ACS tvrde da ne postoje dokazi da redovan samopregled pomaže smanjenju broja smrtnih slučajeva od raka testisa, već da to može prouzrokovati nepotreban strah i zabrinutost kod muškaraca koji zapravo imaju nekancerozne kvržice (oko 96% svih slučajeva kvržica ili otoka u testisima).

Oni tvrde da, iako ogromna većina slučajeva kvržica na testisima nije uzrokovana karcinomom, rutinski samopregled je opravdan činjenicom da što je ranije dijagnostikovan rak testisa, to su veće šanse da se izliječi.