Kao što i naš slogan poručuje – Ispravno – mi želimo nastavak ispravne politike, a ispravno je da Crna Gora ostane građanska, multietnička država, u kojoj će svi građani biti ravnopravni, kaže u intervjuu za crnogorsku Pobjedu Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.
– Mi smo zaista udarili temelje u izgradnji moderne, evropske Crne Gore i važno je da 30. avgusta sve ono ispravno što smo radili od osnivanja stranke 2006. godine, da to potvrdimo. Jer, glas za Bošnjačku stranku je glas za nastavak našeg puta ka EU, za srazmjernu zastupljenost Bošnjaka u institucije sistema i za nastavak razvoja sjevera, za nove kapitalne projekte i nova radna mjesta – poručuje Husović.
Sa kim Bošnjačka stranka neće u koaliciju nakon izbora?
Političke partije koje dijele naše programske ciljeve naši su potencijalni partneri. S druge strane, oni kojima smeta to što danas imamo Bošnjake među ministrima u Vladi, oni koji ni dan-danas ne žele da priznaju da se u Srebrenici desio genocid, kao i oni koji bi da rehabilituju četničke prvake, oni sami sebe isključuju iz bilo kakve priče o potencijalnoj saradnji.
Koliko se, za vrijeme participiranja Bošnjačke stranke u vlasti na državnom nivou, promijenio položaj Bošnjaka u Crnoj Gori i na koji način se može još poboljšati?
Mi smo pokazali da se zaista istinski zalažemo za interese Bošnjaka i muslimana, kao i da slijedimo interese države Crne Gore. Svojim učešćem u vlasti, ubrzali smo proces razvoja sjevera. Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski centara. Značajno su poboljšani kapaciteti vezani za obrazovne institucije kroz rekonstrukciju i izgradnju novih vrtića, osnovnih i srednjih škola.
Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore, a siguran sam da će se tom dinamikom nastaviti i dalje. Ovdje želim istaći i direktne pomoći koje je država uputila lokalnim zajednicama na sjeveru kroz razne vidove subvencija i povoljnih kredita za privredu i poljoprivredu, programa za zapošljavanje, reprograma poreskih dugovanja i slično. Našim učešćem u Vladi Crne Gore otvorili smo vrata institucija za Bošnjake. Zadovoljni smo u tom dijelu, ali želimo potpunu ravnopravnost. Želimo da Bošnjaci dobiju svoja mjesta i u Vojsci, bezbjednosnim službama, carini, diplomatiji. Na taj način, samo ćemo pojačati uzajamno povjerenje. Nastavljamo da vodimo ispravnu politiku, da čuvamo Crnu Goru kao građansku državu, multietničku i multikonfesionalnu.
Da li se moglo uraditi više kako bi se zaustavilo iseljavanje na sjeveru Crne Gore?
Trend iseljavanja mladih je gorući problem, ne samo Crne Gore, već i mnogo razvijenijih zemalja. Ako uporedite iskustva Hrvatske, koja je članica EU, vidite da mladi odlaze u razvijenije zemlje. Preduslov da mladi ljudi ostaju u Crnoj Gori jeste politička stabilnost i mir. Mislim da smo u tom dijelu dali značajan doprinos, a sada moramo stvarati još veće pretpostavke za ekonomski razvoj zemlje. Mislim da smo u prethodnom mandatu dosta uradili u dijelu otvaranja novih radnih mjesta za mlade, kroz podsticajne mjere preko Zavoda za zapošljavanje, davanjem bespovratnih kredita za pokretanje biznisa i slično. Kroz projekat stručnog osposobljavanja, mladi ljudi dobili su potrebnu praksu, a veliki broj njih je i zasnovao radni odnos kod istih tih poslodavaca. Ipak, to sve nije dovoljno. Mi moramo još snažnije da radimo na tome da mladi ljudi, nakon završenog fakulteta, imaju posao i da svoju budućnost grade u Crnoj Gori.
U posljednje vrijeme, naročito na sjeveru države, Beranama i Pljevljima, dešavaju se šoviništički ispadi i napadi na pripadnike bošnjačkog i drugih manjinskih naroda. Poruke mržnje i netrpeljivosti mogle su se čuti čak i sa skupštinske govornice od strane poslanika Demokratskog fronta. Da li Vas to zabrinjava i da li ste zadovoljni reakcijom države na te ispade?
Period iza nas pamtićemo i po nekim fašističkim istupima pojedinaca, koji nikako da prihvate da je Crna Gora već 14 godina nezavisna, a da su Bošnjaci narod koji je svoj na svome i da je Crna Gora svih nas. Ono što smo imali prilike da čujemo tokom zasijedanja Skupštine u nekoliko navrata naravno da zabrinjava. Jer, od istih tih struktura, Bošnjaci su strepjeli tokom devedesetih godina, ali sada je drugo vrijeme. Mi smo dio bića moderne Crne Gore, zajedno sa našim partnerima stvarali smo Crnu Goru i njene institucije od obnove nezavisnosti. Koncept građanske Crne Gore je najveći zalog za budućnost naše djece.
