Navikli smo na tu kampanju i politiku “Samoopredjeljenja”, ali je ona sada pojačana, jer je podržava čovjek koji ima političku snagu i kontrolu nad ekstremnim krugovima među Albancima, objasnila je Trajković, misleći na Haradinaja.
Trajković “ne zna” koliko Haradinaj utiče na događaje na terenu i napede na Srbe i “željela bi da vjeruje” da direktne veze ne postoje, ali smatra da njegova odgovornost “svakako postoji”.
Ona očekuje da se Haradinaj obrati Albancima “sa razjašnjenjem da pravo njega i njegove stranke da se bore protiv određenog političkog projekta “ne smije da rezultira nasiljem nad Srbima”.
“U tom kontekstu, mislim da je lično odgovoran i željela bih da se prije svega albanska opozicija u kosovskom parlamentu razjasni sa svojim ekstremnim dijelom i objasni da Srbi ne smeju da budu žrtve”, naglasila je Trajković.
Uporedo sa učestalim napadima na Srbe, imamo pojačano neprijateljstvo i dodatno zahlađenje odnosa između Srba i Albanaca, što ne vodi ničem dobrom, upozorila je Traković i ocjenila da antisrpka kampanja “očigledno” i dalje donosi veliki broj glasača.
“Evo, poslije 16 godina, ni institucije, a ni albansko javno mnjenje, na žalost, nisu pripremljeni za nešto što je prihvatanje Srba kao građana koji treba da žive ovdje gdje su se rodili i gdje su oduvijek živjeli”, napomenula je Trajković.
Ističući da je Beograd demonstrirao spremnost na kompromis i unaprijeđenje regionalne stabilnosti, Trajković je konstatovala da “albanska većina i najmanje prisustvo Beograda na Kosovu doživljava kao okupaciju ili provokaciju”.
S druge strane, Srbi na Kosovu kao da “ne smeju podići glas protiv procesa koji dojučerašnje rušitelje nominuju za današnje graditelje”, ocjenila je Trajković i ukazala da kosovski ministar inostranih poslova Petrit Selimi čak “ismjeva” srpsku zajednicu.
Ostim toga, međunarodna zajednica u kontinuitetu prenosi i daje nadležnosti institucijama Kosova, iako je i sama svijesna da su te institucije duboko kriminalizovane i korumpirane, smatra Trajković.
“Iako svi znaju u kakvom se institucionalnom haosu Kosovo nalazi”, međunarodna zajednica, uprkos tome, prema riječima Trajković, podržava “kratkoročne projekte”, kao što je članstvo Kosova u UNESCO i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i prodruživanju.
Izgleda da su srpske crkve i manastiri predstavnicima kosovskih institucija najljepši kad su prazni, rekla je Trajković i ironično primjetila da su “srpske crkve najljepše kada ćute i kada se lijepo slikaju”.
“Upravo tu leži suština bizarnosti kosovske kandidature za UNESCO”, smatra Trajković i navodi da je odgovor na ovo pitanje jednostavan: “Ne Kosovu u UNESCO”.
Ukazujući da “međunarodna zajednica prodaje trajne interese srpske zajednice na Kosovu”, Trajković je ocjenila da se, pri tome, ne shvata da će dan “obračuna” sa albanskim ekstremizmom na Kosovu doći mnogo ranije nego što je očekivano”.
Ona je naglasila da je “jako srpsko prisustvo na Kosovu, koje se ogleda i kroz opstanak jakih institucija Srpske pravoslavne crkve i njenog značajnog imovinskog vlasnistva, najbolji garant trajne stabilnosti na Kosovu”.
