Ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra uključivanje u trku za novi predsjednički mandat ako birači na referendumu odobre ustavne promjene koje će to omogućiti, prenijeli su u nedjelju ruski mediji, pozivajući se na Putinov intervju za državnu televiziju.
Rusija će od 25. juna do 1. jula održati nacionalno izjašnjavanje o predloženim promjenama ustava, među kojima je i amandman koji će omogućiti Putinu da se kandiduje za još dva šestogodišnja mandata kada mu 2024. istekne postojeći predsjednički mandat.
Opozicija kaže da ustavne promjene garantuju Putinu vlast do 2036. godine. Prema njihovoj ocjeni, ustavne promjene i zamišljene su kako bi Putinu omogućile ostanak na vlasti do 2036.
“Ne odbacujem mogućnost nadmetanja za novi mandat ako se ta opcija uvede u ustav. Vidjećemo”, rekao je Putin u intervjuu državnoj televiziji, koji je na ruskom Dalekom istoku emitovan prije nego u zapadnom dijelu zemlje.
“Nisam još ništa odlučio”, dodao je Putin.
Očekuje se da će ustavne promjene proći na referendumu.
Putin, koji je na vlasti dvije decenije i sada ima 67 godina, kaže da bi potraga za kandidatom koji bi ga naslijedio mogla postati zabava u slučaju da se on ponovno ne kandiduje, navodi index.hr.
“Ako se to ne dogodi za otprilike dvje godine – znam iz ličnog iskustva – normalni ritam rada mnogih dijelova vlasti zamijeniće potraga za mogućim nasljednicima”, prenosi Interfaks.
U Evropi opasni pokušaji prekrajanja činjenica o Drugom svjetskom ratu
Svjedoci smo opasnih pokušaja da se prekroje činjenice o Drugom svjetskom ratu i njegovom ishodu i “danas evropski političari, posebno poljsko vođstvo, žele da sakriju pod tepih Minhensku izdaju”, ocijenio je u osvrtu u američkom listu Nation ruski predsjednik Vladimir Putin.
A kapitulacija zapadnih evropskih vođa pred zahtevima nacističke Njemačke u Minhenu 1938. je “Sovjetskom savezu pokazala da zapadne zemlje žele sporazum o bezbednosti bez uvažavanja sovjetskih interesa”, naveo je Putin.
U autorskom napisu “Istinske pouke 75. godišnjice Drugog svjetskog rata”, ruski predsjednik je izrazio veliko zadovoljstvo što su vođi Kine, SAD, Francuske i Velike Britanije, nuklearnih sila i stalnih članica Saveta bezbijednosti UN, prihvatili prijedlog Moskve da razmotre i nađu rješenja za svjetske probleme, od strategijskog naoružanja, pa do zajedničkog izvlačenja svijeta iz duboke ekonomske krize izazvane pandemijom korona virusa.
Predsjednik Rusije je dao, kako kaže američki list, “cjelovitu ocjenu naslijeđa Drugog svjetskog rata” i podvukao da je prekrajanje istorije i toka i ishoda rata “opasno jer zlonamjerno izvitoperuje razumijvanje načela miroljubivog razvoja, postavljena na konferencijama na Jalti i u San Francisku 1945. godine”.
“Najveće istorijsko dostignuće Jalte i drugih odluka u to vreme jeste dogovor o stvaranju mehanizma koji će vodećim silama omogućiti da diplomatijom rešavaju razmimoilaženja”, istakao je Putin.
Ruski predsjednik je ukazao na to da su vođi pobjedničkih sila SSSR, SAD i Velike Britanije tada uspjeli da “istinske interese stave ispred različitih ideologija, državnih stremljenja, interesa, kultura” i sklopili sporazum od kojeg je cijelo čovječanstvo bilo na dobitku.
Konferencije pobjedničkih sila u Teheranu, na Jalti, u San Francisku i Potsdamu, dodao je Putin, “su postavile temelje svijetu koji za proteklih 75 godina nije doživeo globalni rat, uprkos najoštrijim suprotnostima”.
Ruski predsjednik ističe da je za to takođe zaslužan tada utanačeni sistem Ujedinjenih nacija i naglašava da je bitno da se očuva pravo veta članica Saveta bezbijednosti jer je to “jedina razumna alternativa direktnom sukobu najvećih zemalja”.
Putin upozorava da “danas svijet prolazi kroz burna vremena, sve se mijenja, od svjetske ravnoteže snaga i uticaja do socijalnih, ekonomskih i tehnoloških temelja društava, nacija pa i kontinenata”.
On napominje da promjene takvih razmjera u prošlosti skoro nikad nisu mogle da se raspletu bez većih vojnih sukoba. Ali, smatra da je “dalekovido naslijeđe savezničkih sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu omogućilo da se stvori sistem koji zaustavlja ekstremne vidove objektivnog sučeljavanja, istorijski prirođenih razvoju svijeta”.
Ruski predsjednik je stavio do znanja da je zato od značaja što su Kina, SAD, Francuska i Velika Britanija podržale inicijativu Moskve da se održi susret na vrhu pet svjetskih nuklearnih sila i stalnih članica Saveta bezbednosti UN “s ciljem da se razmotre koraci za utvrđivanje zajedničkih načela u svjetskim pitanjima”.
“I da otvoreno razgovaraju”, predočio je Putin, “o očuvanju mira, jačanju svjetske i regionalne bezbednosti, kontroli strategijskog naoružanja, kao i suzbijanju terorizma, ekstremizma i svih krupnih izazova i prijetnji”.
Posebna tema bi morala biti stanje u svjetskoj ekonomiji i prevazilaženje krize izazvane pandemijom koronavirusa, zaključio je predsjednik Rusije i naglasio da svi kao istinski partneri presudno mogu uticati na to da cijeli svijet prebrodi tu krizu.
