Zemlja je, uslijed ljudskih aktivnosti, prekoračila četiri od devet ekoloških granica i tako se približila “zoni opasnosti”, ističe se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science.
Klimatske promjene, nestanak bioraznolikosti, promjene u korištenju zemljišta i izmijenjeni biokemijski ciklusi, koji su djelomično posljedica uporabe gnojiva, drastično su promijenili funkcioniranje planeta, navodi 18 vodećih međunarodnih istraživača koji stoje iza ove studije, prenosi Tanjug.
Ove promjene destabiliziraju kompleksnu interakciju ljudi, oceana, tla i atmosfere, upozoravaju autori dokumenta koji nosi naslov “Planetarne granice: vodič ljudskog razvoja na planeti koja se mijenja”.
Prekoračenjem spomenutih granica ne samo da je Zemlja postala manje gostoljubiva, već se potkopavaju i napori za smanjenje siromaštva i unaprijeđenje kvalitete života ljudi na planetu.
Devet planetarnih granica
“Prvi put u povijesti čovječanstva postoji opasnost od destabilizacije cijelog planeta”, kazao je Johan Rockstrom, jedan od autora studije i profesor ekoloških znanosti na Sveučilištu u Stockholmu.
Znanstvenici su 2009. godine identificirali i kvantificirali devet planetarnih granica unutar kojih se čovječanstvo može razvijati i opstati – klimatske promjene, nestajanje živih vrsta, ciklus azota u prirodi, kiselost oceana, plodnost zemljišta, svježa voda, ozon, aerosoli i kemijsko zagađenje.
Granične vrijednosti pet preostalih granica – oštećenje ozonskog omotača, kiselost oceana, pitka voda, mikroskopske čestice u atmosferi i kemijsko zagađenje, zasad nisu prekoračene.
Prekoračenje ovih granica ne izaziva automatski haos, ali gura planet u period nesigurnosti.
Znanstvenici smatraju da je najozbiljnije prekoračena granica klimatskih promjena.
Trenutačna vrijednost koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, plina koji utječe na porast temperature na Zemlji, iznosi 395, što je znatno iznad granične vrijednosti od 350.
Nagle promjene
“Dosegnuli smo točku u kojoj se mogu dogoditi nagle i ireverzibilne promjene”, upozorio je Rockstrom, ističući da bi otopljavanje moglo izazvati nestanak arktičkog ledenog pokrivača.
Rezultati studije će biti integrirani u novi dokument o globalnim razvojnim ciljevima, koji će biti finaliziran na konferenciji Ujedninjenih naroda u rujnu i koji bi trebao da zamijeniti Milenijske ciljeve razvoja, čiji rok istječe ove godine.
Znanstvenici se nadaju da će njihova studija doprinijeti stvaranju ravnoteže između neophodnosti ekonomskog razvoja i ekološke održivosti, što će svakako biti tema konferencije u New Yorku.
“Samo zato što danas nismo svjedoci nikakvog kolapsa, ne znači da ne podvrgavamo čovječanstvo procesu koji bi nas mogao dovesti do katastrofalnog ishoda u ovom stoljeću”, zaključio je Rockstrom.
