U razvijenim zemljama, životni vijek bi trebalo da nastavi da se produžava, odnosno da se približi i pređe 90 godina do 2030. kod žena u zemljama kao što su Južna Koreja, Francuska i Japan, pokazuje studija objavljena u stručnom časopisu.
Koristeći 21 matematički model da predvide kako će se razvijati očekivani životni vijek u 35 razvijenih zemalja, autori studije objavljene u britanskom medicinskom časopisu Lanset došli su do zaključka da će Južnokorejke najvjerovanije prve preći starosnu granicu od 90 godina do 2030.
Tako bi očekivani životni vijek Južnokorejke rođene 2030. godine trebalo bi da dostigne 90,8 godina, a vijek Francuskinja i Japanki će dostići 88,6 odnosno 88,4 godine.
Pomjeranje granice očekivanog životnog vijeka biće slično i kod muškaraca, a razlika između polova će imati tendenciju prbližavanja do 2030, naveli su naučnici.
I kod muškarce očekuje se da će voditi Južnokorejci sa očekivanim životnim vijekom od 84,1 godine, ispred Australijanaca i Švicarca, 84 godine.
Prema posljednjim statistikama, koje je prošle godine objavila Svjetska zdravstvena organizacija, tri zemlje sa najvišim životnim vijekom 2015. godine bile su Japan (86,8 godina), Singapur (86,1 godina) i Španija (85,5 godina) kod žena, kao i Švicarska (81,3 godine), Island (81,2 godine) i Australija (80,9 godina) kod muškaraca.
Južna Koreja će zabilježiti najveći skok u očekivanom životnom vijeku, tako da će Južnokorejke rođene 2030. doživjeti u prosjeku 90,8 godina, što je 6,6 godina više nego one koje su rođene 2010.
Druge zemlje, kao što je Slovenija, takođe su u tom smislu napredovale i u istom periodu očekuje se produženje životnog vijeka za dodatnih 4,7 godina kod žena i 6,4 godina kod muškaraca.
Studija pokazuje da se situacija neće promijeniti do 2030. godine u Sjedinjenim Američkim Državama gde je životni vijek već niži nego u većini razvijenih zemalja. Očekuje se da će porasti sa 81,2 godine 2010. za žene na 83,3 godine 2030, a za muškarce sa 76,5 godina na 79,5 godina. To su cifre slične zemljama kao što su Hrvatska ili Meksiko, navodi se u studiji.
Objašnjavajući tu situaciju, istraživači kao razloge navode velike nejednakosti, nedostatak univerzalnog zdravstvenog sistema, visoke stope smrtnosti djece i majki, visoku stopu ubistava i i posebno visoku gojaznost.
Južna Koreja se trudi da poboljša pristup ljekarskoj njezi i da promoviše bolju ishranu kod djece i tinejdžera. Ta zemlja takođe ima manje gojaznih i stopu pušača među ženama znatno nižu nego u drugim razvijenim zemljama, navode istražitelji.
Kada je reč o razlici u životnom vijeku muškaraca i žena koji ide od 3,9 godina na Novom Zelandu na 8,5 godina u Poljskoj 2010. godine, ta razlika bi trebalo da se smanji u svim zemljama do 2030.
