Premijer Kosova Isa Mustafa je u intervju za RSE u ponedjeljak naveo da je ovo pitanje moglo da se rješi i ranije da nije bilo nesuglasica sa srpskim predstavnicima, čiji su glasovi neophodni za potrebne ustavne izmjene po tom pitanju. Pripreme za tu transformaciju su završene, naveo je on.
“Ove snage neće biti samo albanske snage, već one pripadaju svim građanima Kosova. Učlanjenje susjednih država u NATO, te i naš zahtjev da postanemo dio NATO-a, omogućava to da nemamo posebne vojske i da te vojske nemaju problema međusobno, već je težnja da svi postanemo dio NATO projekata. Sve naše potrebe će se harmonizovati u okviru NATO-a i u tom smislu smatram da je potrebno da imamo podršku svih građana, uključujući i Srbe, jer je važno da ove snage budu odraz svih građana Republike Kosova“, kazao je on.
Mustafa je naglasio da tokom dosadašnjih razgovora sa srpskim predstavnicima nije bilo nekih posebnih, eksplicitnih zahtjeva s njihove strane. Oni su ranije navodili da jednu takvu inicijativu neće podržati.
„I za nas bi bilo teško da imamo takve sporazume, jer u tim slučajevima, ukoliko uspijemo da dobijemo njihove glasove u razmjeni za nešto drugo, onda se time okončava jedan a otvara drugi problem. Ne želimo da funkcionišemo na taj način. Želimo da ih ubjedimo da je ojačavanje ove oblasti i formiranje Oružanih snaga i u našem i u njihovom interesu. Takođe, neće biti nikakvih djelovanja izvan sporazuma sa NATO-om“, poručio je Mustafa.
Nema ubjeđivanja preko noći
Albanski i srpski analitičari na Kosovu, međutim, kažu da je šansa za tako nešto propuštena.
Behlul Beqaj smatra da je kosovska vlast izgubila smisao da ubjedi predstavnike srpske zajednice, koji se, kako kaže, ne mogu ubjediti preko noći.
„Oni su imali jedno 15-16 godina da steknu povjerenje Srba. To povjerenje ne da ne postoji kod Srba, već povjerenja nemaju ni kod ostalih svojih građana. Tako da mislim da je prokockana prilika da se Srbi ubjede za tu vrstu podrške“, kaže Beqaj.
Kako navodi, ovo pitanje će se, kao što je slučaj sa ostalim problemima do sada, vjerovatno rješiti na neki drugi način koji nije shodan političkim rješenjima, a ima predznak političkog rješenja.
Ranđel Nojkić, jedan od srpskih analitičara, kaže da je bilo mogućnosti da se u okviru koalicionog sporazuma određeni problemi rješe, pa tako i ovaj.
„Međutim, sve ovo što se dešavalo poslednjih meseci sa opozicijom, prevrtanjem kamiona, odbijanje formiranje Zajednice srpskih opština, i sve ostale negativne pojave koje su uperene protiv Srba, smanjuje znatno šansu da Srbi na bilo koji način učestvuju u glasanju jedne takve odluke. Čini mi se da su propuštene mnoge šanse koje su bile za postizanje jednog takvog dogovora“, kaže Nojkić.
On, međutim, smatra da je sasvim normalno da se unutar koalicionih partnera prave ustupci zarad nekih glasanja, odnosno da Srbi zauzvrat traže garancije za, na primjer, formiranje Zajednice.
„Ne znam zašto bi premijer Mustafa rekao da neće da pristane na tako nešto. To zapravo govori da on na neki način podržava opoziciju u nekim svojim zahtjevima, pa i u osnivanju Zajednice“, kaže Nojkić.
Bezbjednosne snage Kosova broje 2.379 pripadnika, od kojih njih 197 pripadaju manjinskim zajednicama. Najviše ih je iz turske zajednice, njih 56, iz srpske ih je 46, iz bošnjačke 44, dok su ostali iz aškalijske, romske, goranske, egipćanske, te hrvatske zajednice.
