Tradicionalni albanski principi odlučivanja gotovo da su nestali.
Globalizacija donosi drugačiji stil života i našoj regiji. Priču o tome kako se zapadne vrijednosti manifestiraju u porodicama na Kosovu donosi novinar Al Jazeere Avni Ahmetaj.
“Porodica Ismaili, koja živi 30 kilometara sjeverno od Prištine, pre 20 godina odlučila je da za sedmoricu sinova izgradi sedam identičnih kuća. Jednu do druge. Tadašnji principi porodičnog odlučivanja su bili jednostavni – najstariji muški član porodice upravljao je finansijama i donosio odluke”, izvještava Ahmetaj.
Velika potražnja za stanovima
Danas, jedini koji živi u jednoj od ovih kuća je Rasim Ismaili. Njegova šesterica braće napustila su Kosovo. Vremena se mijenjaju i sada svi mogu samostalno odlučivati.
“Donedavno smo svi doprinosili zajedničkom porodičnom budžetu, svako koliko je mogao. Ideja je bila da svi gradimo iste kuće. Moja braća su radila u Švicarskoj, dok sam se ja brinuo za porodicu. Kad smo počeli graditi kuće, nismo znali kome će koja kuća pripasti. Nakon što je naš otac preminuo, složno smo se raspodijelili. Sada samo moja porodica živi ovdje, ostali su u Švicarskoj”, kaže Rasim Ismaili.
Tradicionalni albanski principi odlučivanja gotovo da su nestali. U Prištini se stanovi grade i kada je temperatura ispod nula stepeni. Potražnja je velika, novi bračni parovi žele živjeti samostalno.
Doktor sociologije Fadil Maloku kaže da je globalizacija doprinijela promjenama u životnim navikama kosovskih porodica.
“Kosovski Albanci u bivšoj Jugoslaviji su bili poznati po tome da su patrijarhalni, posebno kada se analizira institucija porodice. Danas, nakon 30 godina, jako je teško da se nađe bilo kakav oblik opstanka takvih velikih porodica. To se dogodilo zbog globalnih procesa, jer nove vrijednosti afirmiraju individualizam, a ne kolektivni život u velikoj porodici”, kaže on.
Utjecaj dijaspore
Maloku dodaje da na promjene u porodičnim navikama na Kosovu utječe dijaspora, kao i razvoj ekonomije. On poručuje da vrijednosti koje uglavnom dolaze iz zapadne Evrope ipak treba postepeno uvoditi u kosovsko društvo.
“Virtualna komunikacija i globalizacija temeljno su promijenili način života, ponašanja, način odijevanja i mišljenja, ali u isto vrijeme donijele su i devijantna ponašanja, kao što su organizirani kriminal i prostitucija”, napominje Maloku.
Nezvanični podaci govore da je oko 25 posto Kosovara šansu za boljim životom potražilo u inostranstvu. Oni koji su ostali i dalje traže balans između tradicije i modernog načina života.
Tako i Rasim Ismaili, koji, osim toga, ima još jednu brigu – mora se starati i o kućama njegove šesterice braće koji rade u Švicarskoj.
