Aplikacija za članstvo je podnesena prije tri mjeseca, a ključni uslovi još nisu ispunjeni. Dok u evropskim institucijama a posebno u Parlamentu, postoji velika podrška integrisanju BiH, pojedine zemlje članice ističu da ih bosanskohercegovački političari nisu uvjerili da postoji “značajan napredak”, što najčešće tvrde.
Za put BiH prema članstvu u EU, najjednostavniji opis bi mogao biti “sami sebe saplićemo”… Aplikacija za članstvo je podnesena, postavljeni uslovi nisu ispunjeni. Na neke od njih podsjeća analitičar Adnan Huskić:
“I ptice na grani u BiH znaju da je to mehanizam koordinacije o kojem mi još uvijek raspravljamo, iako smo ga kao donijeli, i druga stvar je prilagodba Sporazuma o stabilizaiji i pridruživanju. Sad se pojavio treći momenat, a to je objavljivanje rezultata popisa stanovništva. Ako predsjedavajući Vijeća ministara, tokom posjete evropskim institucijama ne predstavi bilo kakav vidljiv progres, onda ona ne vodi nigdje, I ne može otvoriti nijedna vrata u Briselu. Problem je u tome što je BiH predala aplikaciju zarad ispunjavanja određenih ciljeva na domaćoj političkoj sceni, odnosno nešto što je vatrometom predstavljeno kao pogres u približavanju EU, a što praktično ne postoji. Sada, nakon mnogo jasnijih izjava nekolicine ambasadora u BiH, a posebno holandskog, koji je bh. medijima izjavio da neće biti prosljeđivanja bh. aplikacije Evropskoj komisiji, kako bi je ona ubacila u standardnu proceduru, sve dok se ne napravi jasan iskorak u ispunjavanju postavljenih uslova”, smatra Huskić.
Ambasador Holandije u BiH Jurriaan Kraak je izjavio da BiH nije ispunila uslove kako bi se aplikacija za članstvo u EU smatrala kredibilnom. Holandija do juna mjeseca predsjedava Vijećem Evropske unije, te Kraakova izjava ima posebnu težinu.
I poslanik iz Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula je u intervjuu za naš radio istakao da BiH ne pokazuje potreban zamah u procesu integrisanja:
“Postoji jedan dojam da se ne radi dovoljno, da problemi i dalje ostaju, isti oni koje je zemlja imala i uoči novog pristupa Evropske unije prema BiH, uprkos sjajnim najavama i usaglašenosti da BiH nema drugog puta. Međutim, događaji koji su uslijedili ne potvrđuju očekivanja, prije svega nas koji snažno podržavamo evropski put BiH, jer se ide dosta sporo”, smatra Picula.
Političarima se ne žuri
A jedan od razloga, prema mišljenju Željka Raljića, urednika web portala “Istinito” iz Banjaluke je to što se domaćim političarima ne žuri, jer će BiH imati potpuno drugačiji ambijent nakon prijema u članstvo.
“U EU postoje regule, postoje pravila. U BiH, uprkos brojnim zakonima, ono što je osnovna karakteristika je da se ti zakoni ne poštuju i ne primjenjuju. Sve dok BiH ne bude upotpunosti usvojila pravnu regulativu EU, naši političari će se ponašati po istoj, dosadašnjoj matrici. Priča o tome da se Republika Srpska, odnosno funkcioneri RS, protive prenosu nadležnosti na državu u principu je je samo magla iza koje se krije nešto drugo, a to je nespremnost političara da se, naprimjer, odreknu finansiranja političkih stranaka iz javnih preduzeća i mnogo čega drugog. Bh. političari postojeće privilegije mogu imati samo u ovakvom društvu, u kojem je, pored ostalog, moguće olako steći bogatstvo”, ističe Raljić.
Podnoseći izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda prije nekoliko dana, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je izjavio kako je “još uvijek nejasno kada će se moći objaviti da je Bosna i Hercegovina trajno na putu euroatlantskih integracija”.
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić kaže da je sada najvažnije ubijediti zemlje članice EU da je BiH spremna za kandidatski status. Poseban značaj daje činjenici da će predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić govoriti u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog Parlamenta, što se nije dogodilo već godinama.
“To je dio šire inicijative ubjeđivanja zemalja članica EU i institucija EU, kako je konačno došlo vrijeme da BiH dobije Upitnik o kandidatskom statusu. Posjeta predsjedavajućeg Vijeća ministara i razgovori koje će voditi nadam se da će pomoći zemljama članicama kako bi se što prije taj Upitnik proslijedio. Iz nekih zemalja članica sada dolaze glasovi o uslovima koji nisu striktno vezani za put integracija, te mi u Evropskoj inicijativi za stabilnost smatramo da EU i zemlje članice donesu odluku o prosljeđivanju upitnika koji nije nikakva nagrada za BiH, nego standardan, težak i zahtjevan put za sve zemljekoje su bile na putu za članstvo u EU”, kaže Ćerimagić.
Jedno od ključnih pitanja u Upitniku će biti: Koliko stanovnika ima BiH?
Kako je izjavio ambasador Holandije Jurriaan Kraak, “odgovor – prije 25 godina bilo nas je 3, 8 miliona – nije dovoljan za Evropsku uniju”.
